Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj

Vijesti

25 godina svećeništva don Josipa Stanića

Srijeda, 26. 06. 2013.

tekst: M. Nikolić; foto: M. Čobanović

Misnim slavljem u sjedištu Vojnog ordinarijata proslavljeno je 25 godina svećeništva don Josipa Stanića, vikara za pastoral Vojne biskupije. Misno slavlje u sudioništvu vikara i vojnih i policijskih kapelana predvodio je vojni ordinarij. Prije svete mise biskup je pozdravio sve okupljene, a posebno slavljenika i njegovu rodbinu posebno se prisjetivši roditelja don Josipa koji su podržali njegov svećenički put.

Braćo i sestre! Svećeničko zvanje je posebno, u odnosu na druga zvanja. Ono je dar Božjega srca. Svećenik je dar za Crkvu i za svijet. Zato su svećenici prvi radnici na polju civilizacije ljubavi. Sam Bog poziva mlade ljude u svoju službu. Hoće li se prepoznati i odazvati ovisi o njima, ali i podršci sredine, posebno roditelja.

Tko je svećenik?Apostol Pavao kaže da je svećenik iznad svega "upravitelj Božjih otajstava" (1 Kor 4,1-2) Upravitelj nije vlasnik, nego onaj kojemu vlasnik povjerava svoja dobra da njima ravna po pravednosti i odgovornosti. Upravo tako i svećenik prima od Krista dobra spasenja, kako bi ih na doličan način rasporedio osobama kojima je poslan. Riječ je prije svega o dobrima vjere. To znači da je svećenik prije svega čovjek Riječi Božje, poslan u ime Kristovo i Crkve da naviješta evanđelje. On je čovjek sakramenata, čovjek "otajstva vjere". Snagom vjere on pristupa nevidljivim dobrima koja čine baštinu Otkupljenja što ga je ostvario Sin Božji Isus Krist u današnjem svijetu.

Svećenik je glasnik Božji. On ne prenosi i ne propovijeda svoju istinu nego Božju. Zbog toga mora računati i na otpor, jer Božja i ljudska istina često su u suprotnosti. Blaženi Stepinac je rekao da je "uzvišeno biti duhovni pastir, jer to je poslanje Velikog pastira, Dobroga pastira, koji je položio život svoje za ovce svoje.

Dragi don Josipe! Kad je blaženi papa Ivan XXIII pokazao svojoj majci biskupski prsten, ona mu je rekla: "Sinko, nikada toga prstena ne bi bilo, da prije toga nije bilo prstena na mojoj i tatinoj ruci". Sigurno je da bi se Vaši roditelji veselili danas zajedno s nama, no Bog je odredio drugačije. Pozvao ih je prije nego što ste vi kao djeca očekivali.

Stoga smo im danas zahvalni na daru Vašega života i svećeništva koje su prepoznali u vama još kao u mladog dječaka i u tome Vas podržali. Uvjeren sam da biste s pravom mogli danas ponoviti riječi svećenika i pjesnika ( p. Šimete) koji je napisao pjesmu u zahvalu svojim roditeljima: "O oče, o majko hvala, davno već zemlja vas krije. Sretno dijete vas nikada psovalo nije, naprotiv, za vas se moli u ljubavi i žaru na oltaru".

Slaveći danas 25. obljetnicu Vašeg svećeničkog služenja Bogu i Hrvatskom narodu, zahvaljujemo Bogu na daru Vašeg svećeništva. I dok Vam danas čestitamo 25. obljetnicu svećeničkog služenja, zahvaljujemo Vam, kao i vašoj redovničkoj zajednici na pomoći, posebno u Vojnom ordinarijatu kroz Vaše služenje u Policijskoj akademiji, a sada u Upravi vojnog ordinarijata. Znam da Vam nije lako, ali vaše povjerenje u Boga i odnos prema ljudima olakšava Vam teret poslanja.

Onaj koji je započeo u vama dobro djelo, neka ga i dovrši. Želimo i Gospodina molimo da dobri Bog učini još puno lijepoga i da se po Vama i u Vama proslavi. Amen.