Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj

Vijesti

Dan grada Bjelovara

Ponedjeljak, 30. 09. 2024.

U nedjelju 29. rujna, grad Bjelovar je proslavio Dan Grada i Dan bjelovarskih branitelja. Proslava Dana grada usko je vezana uz obljetnicu bitke za bjelovarsku vojarnu (29. rujna 1991.), što predstavlja jedan od najznačajnijih  dana u povijesti Bjelovara.

Obilježavanje 29. rujna svake godine okuplja branitelje, obitelji poginulih i građane Bjelovara, podsjećajući ih na velike žrtve koje su položene za slobodu. Svečanost je započela u 08.00 sati polaganjem zajedničkog vijenca i paljenjem svijeća kod spomen obilježja ispred zgrade policijske uprave. U spomen na sve poginule, nestale i umrle hrvatske policajce uz obitelji, počast svim hrabrim policijskim službenicima koji su dali svoj život u stvaranju slobodne i neovisne Republike Hrvatske odali su i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i saborski zastupnik Miro Totgergeli, izaslanik predsjednika Vlade RH i ministra hrvatskih branitelja Dinko Tandara, župan Bjelovarsko-bilogorske županije Marko Marušić i zamjenica Marija Jungić dok ispred Grada Bjelovara gradonačelnik Dario Hrebak sa suradnicima, zamjenik načelnika Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske Robert Posavac sa suradnicima te predstavnici hrvatske vojske i udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

U 09.30 sati mimohod pobjednika krenuo je iz središnjeg gradskoga parka prema spomen području Barutana, gdje je 29. rujna 1991. godine poginulo 11 hrabrih bjelovarskih branitelja. Na spomen području Barutana održana je komemoracija za poginule branitelje nakon čega je održana sveta misa zadušnica.

Svetu misu pred kapelicom na Barutani predvodio je vojni ordinarij u RH msgr. Jure Bogdan u zajedništvu s mjesnim župnikom vlč. Franjom Faltakom i drugim svećenicima. Pod misom je pjevao mješoviti zbor župe sv. Ane iz Bjelovara. U propovijedi je biskup rekao: „Povijest grada Bjelovara, povijest ovoga područja naše domovine sve tamo od rimskih vremena do danas, poglavito posljednjih stoljeća, obilježena je susretima naroda i kultura, sukobima vojski i osvajača, ideologija i politika, rušenja i građenja, sve do naših dana. Sve je to duboko ugrađeno u svijest i podsvijet ljudi ovoga kraja, u mentalitet ljudi, svakodnevni život i običaje, kulturu, javni život, međuljudske odnose.... Kao i drugi dijelovi naše domovine i ovaj kraj imao je više nemira i nesigurnosti, više ratova, otvorenih ili latentnih sukoba nego razdoblja mira i sigurnosti kad se moglo normalno razvijati, unapređivati život i poboljšavati standard ovoga kraja i njegovih stanovnika. Uza sve to, ovaj kraj dao je ogroman doprinos u obrani domovine, hrvatskoj kulturi, privredi, politici, športu, čuvanju ljudskoga dostojanstva, kršćanskog, vjerničkog identiteta i katoličke duše našeg naroda. Kako li je samo na ovome području dvadeseto stoljeće obilježeno burnim događanjima, krvavim sukobima, od Kraljevine SHS, Drugog svjetskog rata, poraća i onda opet događaja iz Domovinskoga rata. A ovaj narod, hrvatski narod i drugi koji s nama žive, želio je mir, želio je svoju slobodu u svojoj državi, želio je ono čemu teže i što imaju drugi, gotovo svi narodi svijeta.

Dvadeset i deveti rujna 1991. godine duboko je upisan u kolektivno pamćenje ovoga grada i kraja: razorno miniranje, ogromna eksplozija, presudna bitka za bjelovarsku vojarnu, za grad Bjelovar! Mnogi od Vas i sami ste u tome sudjelovali i tomu ste živi svjedoci. S dubokim poštovanjem i ljubavlju sjećamo se svih onih koji su izgubili život u obrani grada, u obrani slobode. Dok molimo za njihove duše, i za sve stradale u toj strašnoj bitci,  mi danas s ovoga oltara upućujemo dobrome Bogu molitvu za mir, u našoj domovini među nama i svima koji s nama žive, mir u našem susjedstvu, mir na Europskome kontinentu, mir u svijetu! Naša korska molitva jkod Gospodnjeg oltara je: Nikada više rata.“

Biskup Bogdan u nastavku propovijedi govorio je o evanđelju te nedjelje (Mk 9,38-48) istaknuvši kako nas Isus uči univerzalnom poštovanju dobra u svakome čovjeku. Na primjedbu apostola Ivana „Učitelju, vidjesmo jednoga kako u tvoje ime izgoni zloduhe. Mi smo mu branili jer ne ide s nama“, Isus se objavljuje kao onaj koji primjećuje dobro što ga čine drugi i drugačiji. „Ne branite mu! Jer nitko ne može učiniti nešto silno u moje ime pa me ubrzo zatim pogrditi. Tko nije protiv nas, za nas je“.  Biskup je nastavio: „Isus u dobru tih drugih i drugačijih vidi znakove sveopće dobrote Božje i zato je svoje učenike želio učiniti otvorenima za takvu dobrotu. Polje Božjeg djelovanja proteže se izvan granica vidljive zajednice Isusovih učenika i kršćani nemaju monopol na poštenje, dobrotvornost, ljudskost. To želimo od Isusa u ovoj zgodi naučiti. Također je važno ne stvarati protivnike od svih koji nisu 's nama', u našoj grupi, našoj crkvenoj i narodnoj zajednici, u našoj stranci, u našoj navijačkoj skupini. Od Isusa sveopćeg Spasitelja trebamo učiti kršćansku i katoličku univerzalnost.“

Biskup je bio i vrlo konkretan o pojavama u našoj društvenoj zbilji, o opasnostima koje vrebaju, zastranjenjima koja se događaju i koja se moraju zaustaviti. Ovdje svi možemo i moramo dati svoj doprinos. „U našoj domovini  demokratki biramo svoje narodne predstavnike, gradske, općinske, druge zastupnike, u Saboru pa tako i predsjednika države. Bogu hvala da to činimo u potpunoj slobodi u  demokraciji. Sasvim je razumljivo da u svakoj športskoj, političkoj i životnoj utakmici svaki sudionik želi pobijediti. Ali natjecanje mora biti džentlmensko, s pravilima i prema  pravilima igre, dostojanstveno. Ono je ponekad žustro, vrlo dinamično što je sasvim razumljivo....

Ipak, pitam se što se to događa u Hrvatskoj, u našem narodu, na nogometnim i drugim tribinama, među našim klubovima, među navijačima.... Pred našim očima događaju se ispadi ispod svake razine, koji često odvode u nasilničko uništavanje imovine,  povrede ljudi, nerede.... Tko je to otrovao i sustavno truje dušu našeg čovjeka? Kome je to interesu? Što se to događa? Ima li i koja je nevidljiva ruka koja time upravlja? Je li sve ovo slučajno? Mi smo kršćani. Mi smo Kristovi učenici. 2041. godine navršit će se 1400 godina kako smo uspostavili veze s apostolskom stolicom sv. Petra u Rimu. Kristovo evanđelje, evanđeoski moral oblikovao je našu svijest, povijest, kulturu. Nemojmo dopustiti da nam se športska i sva druga natjecanja pretvaraju u nasilje, da potonemo u mržnji, da završimo u razbijanju dobrih međuljudskih i međususjednih odnosa. Sve to degradira nas, uništava naše ljudsko i kršćansko dostojanstvo i naše nacionalno zajedništvo“,   rekao je biskup. 

Na kraju misnoga slavlja mjesni župnik Franjo Faltak zahvalio je svima na organiziranome slavlju i svima čestitao Dan grada.