Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj

Vijesti

Obilježena 21. obljetnica pogibije daljskih branitelja

Srijeda, 01. 08. 2012.

U velikosrpskoj agresiji na Dalj, 1. kolovoza 1991. godine, poginulo je 20 policijskih službenika Policijske postaje Dalj, 15 pripadnika Zbora narodne garde 3. Gardijske brigade i četiri pripadnika civilne zaštite. U znak sjećanja na njihovu žrtvu, danas je u Dalju, ispred PP Dalj, u organizaciji Ministarstva unutarnjih poslova i PU osječko-baranjske, održana svečanost obilježavanja dvadeset i prve obljetnice tog tragičnog događaja. Uz obitelji stradalih, brojne mještane Dalja, predstavnike lokalne uprave i braniteljskih udruga proizašlih iz Domovinskog rata, komemoraciji su prisustvovali: ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, ministar branitelja Predrag Matić, glavni ravnatelj policije Vlado Dominić, župan Osječko-baranjske županije Vladimir Šišljagić, biskup vojnog ordinarija, mons. Juraj Jezerinac te gradonačelnik Osijeka Krešimir Bubalo.

Na početku komemoracije brojna izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće podno Spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima ispred Policijske postaje Dalj. Nakon intoniranja hrvatske himne minutom šutnje odana je počast svim poginulim pripadnicima PP Dalj, kao i svim hrvatskim braniteljima.

"Ni sve riječi, ni svi govori izrečeni, niti tuga i bol, suze isplakane ovdje na ovom mjestu pogibije i stradanja dvadesetorice policajaca, petnaestorice pripadnika Zbora narodne garde i četvorice pripadnika civilne zaštite ne mogu izreći našu duboku počast i zahvalnost njima, naš ponos na njih zbog njihove velike žrtve, iskrenog domoljublja koje su pokazali braneći Dalj od daleko nadmoćnijeg agresora toga 1. kolovoza 1991. po cijenu onog najvrednijeg, vlastitog života." rekao je ministar unutarnjih poslova.

Istaknuo je još da su pripadnici MUP-a RH dali nemjerljiv doprinos obrani, stvaranju i očuvanju suvereniteta i cjelovitosti Hrvatske tijekom cijelog Domovinskoga rata, a posebice na njegovu početku kada su hrabro noseći odoru hrvatske policije prvi branili ustavnopravni poredak, javi red i mir novostvorene hrvatske države.

"Sve te činjenice govore kako neizreciva i nemjerljiva žrtva daljskih branitelja jest trajni svijetli primjer sadašnjim i budućim pripadnicima naše policije u savjesnom, odlučnom obavljanju svih zadaća i izazova koje pred njih stavlja život u modrenom, europskom, globalnom demokratskom društvu i državi općenito. Na tom tragu naše policijske snage provodeći brojne reforme postale su dio suvremenog, visoko profesionalnog europskog policijskog sustava." dodao je ministar Ostojić.

Iskazavši u ime svih djelatnika PU osječko-baranjske kao i u svoje osobno, vječnu zahvalnost svim hrvatskim braniteljima, hrabrim ljudima koji su svoj život ugradili u temelj domovine načelnik PU osječko-baranjske Željko Prša u svom je govoru naglasio :

"Nalazimo se na mjestu gdje se dogodila tragedija. Tragedija prvenstveno za obitelji poginulih i ubijenih, ali i tragedija za ovaj kraj. Iako u srcima nosimo tugu i neizrecivu bol zbog herojskog stradavanja naših branitelja, na ovom mjestu, istovremeno osjećamo i ponos zbog njihove hrabrosti i ljubavi prema domovini." rekao je načelnik Prša.

PU osječko-baranjska do danas je protiv svih za koje je utvrdila da su sudjelovali u ovom zločinu podnijela kaznene prijave za kaznena djela: ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, kazneno djelo oružane pobune, kazneno djelo protupravnog ubijanja i ranjavanja neprijatelja, kazneno djelo uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika te za kaznena djela podrivačke i terorističke djelatnosti protiv državnog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti RH.

"Policija će u suradnji s državnim odvjetništvom nastaviti rad na utvrđivanju i procesuiranju svih ratnih zločina iz Domovinskog rata jer jedino istina kao zalog budućnosti može donijeti mir i blagostanje." zaključio je Željko Prša.

Prigodnim riječima svim okupljenim obratili su se i ministar branitelja Predrag Matić te župan Osječko-baranjske županije Vladimir Šišljagić.

Nakon komemoracije u župnoj crkvi sv. Josipa u Dalju misu zadušnicu za sve poginule branitelje PP Dalj predvodio je vojni ordinarij, mons. Juraj Jezerinac.

Što se dogodilo 1. kolovoza 1991.

Podsjetimo, bivša Jugoslavenska narodna armija potpomognuta pješaštvom iz prekodunavskih sela Prigrevica i Srpski Miletići te drugih sela s većinskim srpskim stanovništvom s područja istočne Slavonije, započela je svoj ubilački napad na Policijsku postaju Dalj 31. srpnja 1991. godine.

Nošeni plemenitim ciljem obrane svakog pedlja Lijepe naše, policijski službenici PP Dalj, 1. kolovoza, zajedno s pripadnicima Zbora narodne garde i Civilne zaštite te mještanima Dalja pokušali su obraniti policijsku postaju od puno brojnijeg i tehnički nadmoćnijeg neprijatelja. Svjesni činjenice da pad postaje znači i pad samoga mjesta nadljudskim naporima punih su šest sati držali svoje položaje iako su bili izloženi neprekidnom granatiranju minobacačkim granatama i teškim topništvom bivše JNA i paravojnih srpskih formacija.

Kada je granatiranje utihnulo, policajcima u postaji dan je ultimatum za bezuvjetnu predaju, što su oni odlučno odbili. Potom su na policijsku postaju krenuli tenkovi, transporteri, kamioni i ostala vozila prepuna neprijateljskih vojnika. Uslijedio je novi, snažni otpor hrvatskih redarstvenika, pripadnika Zbora narodne garde, Civilne zaštite i mještana Dalja. Žestoka i neravnopravna borba trajala je sve do deset sati kada je topnički projektil ispaljen iz smjera pravoslavne crkve pogodio Policijsku postaju i potpuno je uništio. Hrvatski branitelji koji nisu poginuli od topničkog projektila - brutalno su likvidirani.

U obrani Policijske postaje Dalj, 1. kolovoza 1991. godine, život su izgubili:

Pripadnici policije: Josip Glibušić, Slavko Putnik, Đuro Butorac, Zdravko Kovčalija, Zatko Takač, Dario Dujmović, Ivan Horvat, Jovica Matin, Željko Svalina, Goran Mihaljević, Stjepan Pavić, Mladen Palinkaš, Antun Mihaljev, Vinko Dujić, Mijo Džanko, Josip Kemenji, Boško Paradžik, Stanislav Guljašević, Petar Kovčalija, Josip Kraštek.

Pripadnici Zbora narodne garde: Ivica Abramović, Tunica Belečetić, Dragan Cesarec, Ivan Dizdar, Željko Đakalović, Stanislav Eljuga, Dražen Kiš, Dario Ligenza, Đuro Lončarek, Željko Roguljić, Branko Sabljo, Darko Sekulić, Vlado Varga, Mario Vuknić, Marko Poplašen.

Pripadnici civilne zaštite: Ile Galić, Andrija Ripić, Drago Kovčalija, Franjo Kovčalija.

HOMILIJA VOJNOG BISKUPA

Braćo i sestre!

U današnjem evanđelju nalazimo dvije Isusove usporedbe koje govore o kraljevstvu Božjem: o blagu sakrivenom u njivi i o trgovcu koji traga za skupim biserjem.

Što je kraljevstvo Božje?

Kraljevstvo Božje je jedna od središnjih tema Isusovog propovijedanja. Sam izraz "Kraljevstvo Božje" spominje se u Novom zavjetu više od 100 puta. Isus je tu riječ spomenuo prigodom svog prvog nastupa u sinagogi, kad je rekao; "Ispunilo se vrijeme! Približilo se kraljevstvo Božje! Obratite se i vjerujte evanđelju" (Mk 1,15). U molitvi "Oče naš" spominje se u riječima: "Dođi kraljevstvo Tvoje"!

Kraljevstvo Božje nije nikakav politički sustav i geografski prostor pod vlašću kralja, nego je to odnos između Boga i ljudi. Stoga Isus odbija svako političko i nacionalno iščekivanje ljudi, koji su očekivali Mesiju (Kralja) kao slavnog i pobjedonosnog vladara koje će pobjedom nad neprijateljima židovskog naroda uspostaviti konačno kraljevstvo. Pa i sami apostoli pitaju Isusa prije njegovog uzašašća: "Gospodine, hoćeš li u ovo vrijeme u Izraelu opet uspostaviti kraljevstvo?" Iz tih se riječi iščitava koliko je bila prisutna želja i čežnja židovskog naroda, pa i apostola, za slobodom.

Dobiva se dojam da Isus zaobilazi ovo pitanje. Naime, ono i nije toliko važno, koliko poruka o važnosti kraljevstva Božjega među nama. Stoga im veli: "Primit ćete snagu Duha Svetoga koji će sići na vas i bit ćete mi svjedoci u Jeruzalemu, po svoj Judeji i Samariji sve do kraja zemlje" (Dj 1, 6-8).

Apostoli će nakon dolaska Duha Svetoga razumjeti Isusove riječi o kraljevstvu Božjem i sami će ga navješćivati ljudima. Tako na primjer, Djela Apostolska pišu kako je apostol Pavao ušao jedne subote u sinagogu te je tri mjeseca hrabro raspravljao i uvjeravao o kraljevstvu Božjem (Dj 19, 8) koje se sastoji u obraćenju čovjeka. Kraljevstvo Božje je, dakle, novi svijet, novi međuljudski odnosi među ljudima. Ljubav je njegov temeljni zakon.

Da je kraljevstvo Božje među nama, Isus je to potvrdio čudesima. U Isusovo kraljevstvo pozvani su svi ljudi. Ozdravljenja bolesnih, koje je Isus činio bila su samo znak da je došlo kraljevstvo Božje, kao pobjeda nad grijehom patnjom i smrću. Stoga Isusov glavni cilj nije bio toliko ozdravljenje tijela koliko ozdravljenje čovjekove duše, oslobođenje od grijeha.

Današnje dvije prispodobe govore da je Kraljevstvo Božje među nama, da ga treba što prije pronaći i prihvatiti, jer je ono jedino kadro usrećiti čovjeka. I kao što je bio uporan kupac njive i zakopanog blaga u njivi. Isus želi da i mi budemo uporni u traženju, da se drugim riječima nikakvo bogatstvo ovoga svijeta ne može usporediti s materijalnim dobrima ovoga svijeta. Konačno, Isus je taj dragocjeni biser i zakopano blago koga valja pronaći. Vjera u Boga je to zakopano blago koju trebamo kao vjernici još više upoznati kako bismo po njoj živjeli i svjedočili.

I kad bi svi ljudi bili vjernici, kad bi vjerovali u Boga, drugačije bi se ponašali. Kraljevstvo Božje, o kojem govori Isus, bilo bi više prisutno među nama.

Da bi kraljevstvo Božje bilo među nama što djelotvornije papa Benedikt XVI proglasio je ovu godinu Godinom vjere koja će započeti ove jeseni a završava iduću godinu. Cilj je ove godine da produbimo svoju vjeru u Isusa Krista, da otkrijemo taj dragocjeni biser, a to je Isus Krist.

Ulazeći u treće tisućljeće Papa nas je pozvao da "Krista treba više upoznati, ljubiti, nasljedovati, kako bi se s njime preobražavala povijest. Zato je Isus Krist naš program, koji se ne mijenja promjenama vremena i kultura. Taj program oduvijek je naš program i za treće tisućljeće" NMI, 29), poručuje papa.

Dragi prijatelji! Od vremena kad se hrvatski narod zavjetovao da neće tuđe osvajati, a da će svoje braniti, on je odgajan u vjeri, u poštenju i čestitosti. Bilo je to godine 879. kad su Hrvati sklopili sporazum s papom Agatonom. Tu smo godinu posebno istakli i u grbu Vojne biskupije. Naime, ova je godina značajna i po tome što se hrvatski kralj obvezao da neće tuđe osvajati a da će svoje braniti.

Kad je početkom devedesetih godina neprijatelj s istoka zaprijetio Hrvatskoj i njezinoj slobodi, trebalo se pripremiti na obranu domovine. Kad je ubijen prvi hrvatski redarstvenik Josip Jović, još smo se nadali da zlo neće toliko eskalirati. Najozbiljnija najava ratnih strahota koje nas čekaju bilo je ubojstvo 20 hrvatskih policajaca ovdje u Dalju. To je bio očiti znak opasnih namjera i planova onih koji su Boga zamijenili materijalnim dobrima. Materijalna dobra bila su oduvijek mamac kojeg je ponudio davno već Sotona Isusu kad je rekao da će mu dati sva blaga ovoga svijeta ako mu se pokloni.

Čovjek se neminovno pita: zašto su ubijeni ovi nevini ljudi? Odgovor je jasan. To je posljedica bezboštva. Tamo gdje nema Boga nema ni ljubavi. Tamo gdje nema ljubavi vlada mržnja. Poznato je da se vršilo sistematsko provođenje bezboštva nakon II. svjetskog rata, posebno djece u školama, u miliciji i vojsci. Štoviše, nitko nije mogao napredovati ukoliko se izjasnio vjernikom. Ne znam što im smeta vjera? Zar je ona povod mržnji, nečovještvu? Kad bi to ona bila doista bih prestao vjerovati.

Nedavno sam pročitao knjigu jednog našeg bivšeg logoraša koji je bio na Ovčari i u Vukovaru. Knjiga nosi naslov: "Preživio sam Vukovar i Ovčaru". U njoj taj logoraš opisuje kako je ostao na životu. Dvojica četnika nastojala su ga spasiti od onih koji su ga htjeli ubiti. I dok su tako hodali niz ulicu, pokušao je uspostaviti s njima neki kontakt. Postavio im je pitanje, kako bi se što više opustili i doživjeli ga kao čovjeka.

Obratio se jednom od njih i upitao: "Jesi li četnik?". "Jesam". "Pa kako to da si četnik?". "Pa tako, četnik sam i što bi drugo bio". "Pa nije mi jasno zašto me spašavaš ako si četnik?. "Ma to, nema veze. Mi smo četnici, a vi ustaše i gotovo". Zašto me spašavaš ako si četnik? I ovaj odgovara: "Ja sam Srbin koji vjeruje u Boga. I ja sam vjernik!". Bilo je, dakle, i na drugoj strani poštenih i dobrih ljudi, a to su prije svega bili ljudi vjere.

Ako je iz svijesti najodgovornijih ljudi jedne zemlje, bilo na političkom ili vojnom području, isključena dimenzija vjere, onda slijede nesagledive posljedice. Tada se opće priznata načela podređuju načelu po kojem je, da bi se postigao cilj, sve dopušteno. To je potvrdio i Milovan Đilas jedna od visokih partijskih funkcionara Ivanu Meštroviću: "Da vam pošteno kažem istinu, i nisam sam u uvjerenju, da je Stepinac neporočan čovjek, postojan karakter, koji se neda slomiti. On je bio osuđen nevin, ali često biva u povijesti da pravednici budu osuđeni u cilju postignuća nekih političkih ciljeva." Jedan drugi partijski funkcionar je rekao za blaženog kardinala Stepinca: "To je sigurno čovjek velikog karaktera bez prigovora, stalan u svojim uvjerenjima". Stoga s pravom možemo reći da je u dnu ratnih zbivanja bila odsutnost odgovorne savjesti, savjesti koja ne poznaje i ne priznaje Boga.

Povijesna je činjenica da država Hrvatska nije htjela rat, da narod hrvatski nije želio rat i da su hrvatski odgovorni ljudi sve činili da do rata ne dođe. Kada u tome nismo uspjeli, bili smo prisiljeni uz najveće žrtve obraniti svoju slobodu i svoju domovinu. Među prvim su žrtvama našli se naši redarstvenici, naši „Daljski mučenici“.

Spominjući se danas pogibije 20 hrvatskih redarstvenika mislimo na Isusove riječi: „Nema veće ljubavi od ove kad netko položi život svoj za prijatelje svoje“. Tu su nam ljubav ostavili i kao svjedočanstvo povijesti i kao zalog budućnosti.

Neka njihova prolivena krv bude zalogom naše sretnije budućnosti! Njima pak neka bude zalogom nebeske domovine. Stoga se molimo za njih i prikazujemo ovu svetu Misu da ih dobri Bog nagradi za njihovu nesebičnu ljubav. Amen.

Vojni ordinarijat u RH
Ksaverska cesta 12
HR - 10 000 ZAGREB

(01) 46706 60 (59)

46706 62

vojni.ordinarijat@morh.hr