Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj

Vijesti

Proslava sv. Dujma

Srijeda, 07. 05. 2008.

Svečanim euharistijskim slavljem, koje je 7. svibnja na splitskoj rivi pred više desetaka tisuća vjernika predvodio mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić, Splitsko-makarska nadbiskupija i grad Split proslavili su svetkovinu svoga nebeskog zaštitnika.

Nakon što je smjestio sv. Dujma u kontekst povijesnih okolnosti njegova vremena, pojasnivši ulogu cara Dioklecijana i progone kršćana, biskup Perić istaknuo je neustrašivost biskupa Dujma koji je kao pravi pastir hrabrio svoju kršćansku zajednicu pred nadolazećim progonima. U Dujmova je usta stavio kolaž misli iz Svetoga pisma i crkvenih otaca prvih stoljeća a koji govore o potrebi hrabroga življenja kršćanske vjere. “Prezbiteri, đakoni, vjernici! Ne osvajamo kopljem i mačem, nego Evanđeljem Krista uskrsloga i snagom Duha Svetoga! Kad im dobro činimo, kažnjavaju nas kao zločince. Potičem vas da ljubimo one koji nas progone i preziru! Na uvrjede odgovarajmo blagoslovom. Na poniženja, iskazivanjem časti. Sramotu, koju nam nameću, pretvarajmo u svoju slavu. Ne mogu nam iznijeti razloga zašto su protiv nas, osim što ih volimo. A onima koji Boga ljube sve se obrće na dobro: i molitva i žrtva, i rad i smrt. Ako nam ubiju smrtno tijelo, ne mogu nam oduzeti besmrtnu dušu. Kristove riječi duh su i život! Krist nam to svojim uskrsnućem svjedoči i jamči! Stoga Kristovi smo svjedoci i suradnici! Ne bježati! Danas, kamo god pobjegneš, stići će te carski mač. Ionako ti je krvlju natopiti zemlju. Natopimo krvlju svojom ovaj Solin, ovu Dalmaciju. Danas je ovdje naša dvorana Posljednje večere i naša Kalvarija mučeništva. Naš grob i naš Uskrs! A svaka nam je domovina na svijetu - tuđina. Ne popuštajmo! Sastajmo se nedjeljom na euharistijsku žrtvu i gozbu. Blagujmo Tijelo Kristovo! Slušajmo njegove riječi koje uminuti ne će i koje nam život vječni jamče. Ne palimo svetih knjiga! Ne žrtvujmo poganskim idolima! Ne ubijajmo druge. Pogotovo ne svoju djecu, ni prije ni poslije poroda. Čuvajmo se osobito triju teških zala: otpada od vjere, nevjernosti u braku i ubojstva!” kazao je mons. Perić.

U drugom dijelu propovijedi biskup Perić istaknuo je kako je Dioklecijanov mentalitet i danas prisutan u suvremenom društvu. To je Dioklecijanova ideologija koja “i danas caruje u zemaljskoj idololatriji, u jupiterskoj samosvijesti, u gradnji zemaljskoga grada, mauzoleja i novih ‘babilonskih’ tornjeva, građenih u pepelu i prahu, nasuprot Bogu i njegovu planu; ne progoni taj carski duh danas ognjem i mačem, nego medijskim prekomjernim zavodništvom slike i riječi po našoj ljudskoj svijesti, čak i unajmljenim glasom iz Crkve, kojemu je do vlastite ekshibicije, a ne do promocije Crkve Božje. Živi taj Dioklecijanov mentalitet i u pojedinim nehumanim i bezbožnim zakonima, koji se dopunjuju od cara do cara, a nisu u službi života, začeta ili spriječena u razvoju; mentalitet koji ne poštuje Božji zakon, nego se ravna po svome izmišljenom pravu, mnijenju i ustavu. Caruje taj duh u bestidnu kultu prolazna tijela i požude njegove, u zanemarivanju neprolazne duše i svrhe njezine, koju joj je Bog odredio. Očituje se taj carski duh u nametanju fizičke moći s pomoću neistine i otimačine, s pomoću tužiteljstva i njegovih zbunjenih svjedoka, s pomoću ekonomije ‘kruha i igara’, kao da uopće nema povijesne i božanske ekonomije spasenja”.

Međutim, mostarsko-duvanjski biskup ukazao je da se danas na svu sreću nastavlja i Dujmov mentalitet: “A pogotovo nije umro kršćanski Dujmov duh. On i nadalje živi: u poklonu trojedinomu Bogu, u svetkovanju njegova tjednoga blagdana, u zahvalnosti djece roditeljskoj skrbi i ljubavi, u zdravoj i mnogočlanoj obitelji iz koje niču i duhovna zvanja svećeništva i redovništva, u poštovanju vlastitoga i tuđega života, u obdržavanju bračnih obveza i prava, u poštovanju tuđe imovine, dobra glasa i istine. Nikada se pravi kršćanin ne ravna po bezbožnu zakonu koji se izglasava za jednokratnu uporabu, odstupajući od vječnoga Božjeg zakona koji se ne pregiba ni pred kakvim saborskim ili parlamentarnim odlukama, koliko god one bile jednodušne! Mi danas podsjećamo na taj trajni Dujmov duh, Božji duh! Ne daj se, kršćanine, skuhati u političkom i medijskom loncu! Odupri se ozračju relativizma koji te dezorijentira da ne znaš što je desno a što lijevo. Čuvaj dušu od virusa Zloga!”

Biskup Perić propovijed je završio obrativši se sv. Dujmu: “O, sveti Duje, biskupe i mučeniče naš! Molimo te u jednome dahu: za vjernost jedinomu Bogu, za izdržljivost u kušnjama ovoga vremena, za strahopoštovanje pred ljudskim životom, za prestanak ispovijedanja tuđih grijeha, za prepoznavanje vrlina kod koga god one bile, za zdrav duh u zdravu tijelu, za pravu i sretnu slobodu, za biskupe, svećenike i redovnike naše, za razumno poštovanje crkvenih i narodnih velikana, za Domovinu našu!”

Pozdravnu riječ uputio je i domaćin splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić. Pozdravivši sve nazočne i one koji su bili spriječeni doći, i sve koji prate posredstvom Hrvatske televizije i Hrvatskoga katoličkog radija u Domovini i iseljeništvu, nadbiskup Barišić istaknuo je da “nas u našoj tisućljetnoj duhovnoj i kulturnoj tradiciji Splita, i ove godine sveti Dujam, okuplja u radosti našeg zajedništva i slavljeničkog raspoloženja, vjerničkog i građanskog, liturgijskog i društvenog”. “Dujam u potpunoj povezanosti s Kristom Gospodinom, Raspetim i Uskrslim, premošćuje vremensku distancu svojim svjedočkim življenjem, žurnom porukom i snažnim trajnim nadahnućem. Svojim dosljednim ljudskim i vjerničkim životom živio je i svjedočio univerzalno prepoznatljive, duhovne i društvene vrednote: etičnost i slobodu, dostojanstvo čovjeka i opće dobro. Te vrednote su i danas kriterij naše humanosti, mjera uspješnosti i razina naše ljudske i kršćanske ostvarenosti. Sveti zaštitnik, ljubeći Boga i bližnjega, na licu drugoga prepoznavao je onoga Drugoga koji iz ljubavi prema nama i sam čovjekom postao. Samo u ovome svjetlu vjere Dujam je nastojao živjeti i biti čovjek. Zato Dujam danas pripada svima nama”, kazao je Dujmov nasljednik nadbiskup Barišić.

Uz domaćina mons. Barišića, u slavlju je sudjelovalo 11 biskupa, biskupi Splitske metropolije: hvarsko-bračko-viški Slobodan Štambuk, dubrovački Želimir Puljić, šibenski Ante Ivas, kotorski Ilija Janjić, umirovljeni splitsko-makarski nadbiskup Ante Jurić, potom zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, vojni ordinarij Juraj Jezerinac s svojim generalnim vikarom Josipom Šantićem, subotički biskup Ivan Penzeš, umirovljeni porečko-pulski biskup Antun Bogetić, prvostolni kaptol na čelu s prepozitom mons. Dragom Šimundžom, generalni vikar mons. Ivan Ćubelić, delegati biskupa i provincijala te oko stotinu i dvadeset svećenika, kako dijecezanskih tako i redovničkih sa svojim provincijalima.

Bogoslovi Centralnoga bogoslovnog sjemeništa i Franjevačkog klerikata ravnali su ceremonijama, a da sve protekne u redu pridonijeli su također sjemeništarci i gimnazijalci sa svojim odgojiteljima.

Zahvaljujući katedralnom župniku don Tomislavu Ćubeliću i povjereniku za obitelj dr. don Josipu Čoriću, i ove je godine svečani ophod sa svečevim moćima, od katedrale do prigodnog oltara na Trgu dr. Franje Tuđmana na Obali, bio lijepo priređen, uključivši redovnice, crkvene i humanitarne udruge, vojsku, policiju, viteške udruge i udruge Domovinskoga rata, kao i mnoge folklorne skupine grada i okolice. Kako ophod ne bi bio prazan hod, pobrinuo se animator slavlja don Ante Mateljan, a ljepoti slavlja uvelike je pridonijelo pjevanje mješovitog zbora od 150 pjevača, sastavljenoga od Katedralnoga zbora i zbora Gospe od zdravlja, pod ravnanjem kapelnika splitske prvostolnice mo Šime Marovića, a uz pratnju splitskog “Brass kvinteta” te orguljašku pratnju s. Mirte Škopljanac-Mačina. Uz splitskog gradonačelnika Ivana Kuretu i predsjednika Gradskog vijeća Željka Jerkova te župana splitsko-dalmatinskog Antu Sanadera, misi je uime Vlade nazočio i ministar Berislav Rončević te mnogobrojni članovi poglavarstva Dujmova grada Splita kao i drugi gosti iz društvenoga života. Misa je završila himnom Domovini, a zatim i pjesmom Blaženoj Djevici Mariji.

Proslava Dana grada i njegova zaštitnika Sv. Dujma nastavlja se bogatim kulturnim, zabavnim i drugim sadržajima, a završava u 23 sata velikim vatrometom na splitskoj rivi.