Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj

Vijesti

Sveta misa Večere Gospodnje

Četvrtak, 06. 04. 2023.

U Vojnom ordinarijatu na zagrebačkom Ksaveru proslavljena je Sveta misa Večere Gospodnje i obredi Velikog četvrtka. Svetu misu predvodio je vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj msgr. Jure Bogdan. Koncelebrirali su biskup u miru msgr. Juraj Jezerinac, generalni vikar Vojnog ordinarijata don Marko Medo, biskupski vikar za pastoral MORH-a don Slavko Rajič, vojni kapelan i dekan Osječkog vojnog dekanata don Vladislav Mandura, te generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije vlč. Krunoslav Novak.

Nakon navještaja Evanđelja po Ivanu u kojem se opisuje Isusova Posljednja večera (Iv 13, 1), biskup Bogdan je u propovijedi pojasnio značaj Vazmenog trodnevlja koje započinje Velikim Četvrtkom. „Trodnevlje muke Gospodinove i njegova uskrsnuća vrhunac je liturgijske godine budući da je djelo otkupljenja čovjeka i proslava Boga dovršeno u Kristu. 'Svojom smrću On je uništio našu smrt, i svojim uskrsnućem obnovio naš život'. 'Naša je smrt iskupljena smrću Njegovom, a u Njegovu uskrsnuću i naš je život uskrsnuo. 'Pobjedom nad grijehom On sav svemir diže i obnavlja, a čovjeku vraća puninu života.' Upravo je stoga Vazmeno trodnevlje s nedjeljom uskrsnuća, središnji dio liturgijskog života Crkve, središte Crkvenog kalendara, središte crkvene godine“, rekao je msgr. Bogdan.

Zatim je objasnio što Crkva slavi na Veliki četvrtak, počevši od prijepodnevne Mise posvete ulja, u kojoj biskupi i svećenici slave svoj dies natalis, rođendan njihovog svećeništva, njihovo dioništvo u Isusovome posvećenju: „Veliko je to otajstvo - misterij što ga danas slavimo. (…) Spuštamo se u dubine, do samog korijena, na izvorište naše svećeničke egzistencije, našeg dies natalis, nastanaka - rođenja i oblikovanja našeg svećeničkog identiteta.“

U večernjoj svetoj misi - misi Večere Gospodnje, spominjemo se Isusove Posljednje večere koju On blaguje sa svojim učenicima uoči svoje muke i smrti. To je dirljiva, jedinstvena, oporučna večera, sa snažnom i trajnom porukom, u kojoj se objavljuju velika Božja obećanja. „Do toga je trenutka Savez Boga s njegovim narodom predstavljalo janje koje je prinošeno na žrtvenome oltaru i posluženo na tradicionalnoj pashalnoj gozbi za cijelu obitelj. Sada je janje prikazano za žrtvu sam Krist. 'Ovo je novi Savez u mojoj krvi'. Tijelo Kristovo nova je gozba koja okuplja svu djecu Božju. U dvorani posljednje večere, Isus unaprijed u sakramentalnom obliku vrši žrtvu koju će sljedećeg dana podnijeti na Kalvariji: prinosi i žrtvuje Ocu samoga sebe, svoje tijelo i svoju krv, kao žrtveno janje koje označava novi i konačni Savez između Boga i ljudi, Savez koji će osloboditi sve od ropstva grijeha i vječne smrti.“

Uz svećeništvo, Isus je na Veliki Četvrtak ustanovio presvetu euharistiju. „On ostaje s nama u svetoj hostiji, stvarno i uistinu prisutan, sve do kraja svijeta, do kraja ljudske povijesti. U tim trenutcima tako važnima i odlučujućima za njegov život i djelo, za njegove apostole i Crkvu, on upućuje svojim učenicima i ove riječi: 'Po ovom ćete svi znati da ste moji učenici: ako budete ljubili jedni druge'. 'Ovo je moja zapovijed da ljubite jedni druge kao što sam ja Vas ljubio.' Na taj način nam je obznanio da je ljubav put po kojemu slijedimo Krista iz blizine. Put Crkve je Božja ljubav koja se svakodnevno živi. Snaga Crkve je sveta Euharistija – živi Bog koji je pod prilikama kruha i vina u njoj otajstveno prisutan. Naš Bog je Bog ljubavi“, zaključio je msgr. Bogdan.