Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj

Vijesti

Sveta misa za Domovinu

Ponedjeljak, 25. 06. 2018.

Misu za Domovinu u prigodom Dana državnosti u ponedjeljak 25. lipnja u crkvi Sv. Marka u Zagrebu predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. U koncelebraciji je uz desetak svećenika, bio i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giuseppe Pinto, križevački vladika Nikola Kekić, vojni ordinarij Jure Bogdan i hvarski biskup Petar Palić, kao i tajnik nuncijature mons. Janusz Stanislaw Blachowiak. Misi su nazočili mnogobrojni vjernici i hrvatski branitelji, te predstavnici političkoga, javnoga i kulturnoga života predvođeni predsjednicom RH Kolindom Grabar Kitarović, predsjednikom Hrvatskoga sabora Gordanom Jandrokovićem i premijerom Andrejem Plenkovićem.

Riječ pozdrava okupljenima uputio je domaći župnik Vladimir Magić, te zahvalio na dolasku i molitvi na nakanu za dobro i blagoslov domovine Hrvatske, za slogu, mir, jedinstvo i sigurnost u domovini.
Na početku homilije, kardinal je posvijestio kako Dan hrvatske državnosti uvijek iznova potiče na obnovu zahvalnosti Gospodinu i svima koji su svojim žrtvama pridonijeli ostvarivanju slobode naroda, izgradnji mira i pravednosti, da bi život bio otvoren punini svoga smisla. No, ovo je ujedno i dan koji poziva na obnovu odgovornosti što je kao građani i kršćani imamo za hrvatsko društvo i Hrvatsku domovinu, osobito u trenucima nejasnoća, previranja i prijetnja kojima se utemeljujuća polazišta pokušavaju zamagliti ili dokinuti. „Ti se naglasci i odnosi na stanovit način slijevaju i zrcale u Evanđelju koje nam je naviješteno, u Isusovim riječima koje su poznate i nekršćanima, a izgovorene su kao odgovor na pitanje ljudi čija nakana nije bila usmjerena prema dobru".

Osvrnuvši se na misno evanđelje, odnosno ukazujući na pitanje „je li dopušteno dati porez caru ili nije?", kardinal je upozorio kako mnogi komentatori nalaze u ovom evanđeoskom odlomku temelj za razlikovanje između političkih i vjerskih sustava. U njemu nalaze podjelu vlasti na duhovnu i svjetovnu. No, sve to nije neutemeljeno, ali Isusova poruka je puno dublja.

Isus odgovara polazeći od onoga što svi mogu vidjeti, od lika i natpisa na kovanici koja mu je pokazana, ali mijenja riječ dopušteno u imperativ: Podajte caru carevo. Posrijedi je nešto što treba učiniti, što je djelo pravednosti. Isus govori o slici vladara, koja je simbol, te upozorava da zajednički život ljudi treba ustroj, treba ustanove, kako političke i gospodarske, tako i društvene i vjerske, koje uređuju i štite određene vrjednote, zemlju i domovinu, a time i život građana. Nije dopušteno i nije pravedno zanemariti te prisutnosti. Nijedna vremenita zbilja, nijedan politički, društveni ili gospodarski sustav nikada nije savršen. Može i mora se poboljšavati i jačati u korist čovjeka, u dijalogu i suradnji između nositelja vlasti i građana, zauzimanjem, umnošću, poštivanjem zakonitosti i hrabrošću, a ponajviše moralnom ispravnošću. To zahtijeva pravednost, rekao je kardinal, te naglasio kako postoji dublja i korjenitija pravednost na koju Isus upućuje riječima: Podajte Bogu Božje. „Dati, štoviše vratiti Bogu ono što mu pripada, znači davati svjedočanstvo o Božjemu daru koji je u nama."

U nastavku homilije, kardinal je podsjetio kako je ovogodišnji Dan državnosti u ozračju dvadesete obljetnice beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca, kojega nam je sveti papa Ivan Pavao II., onog povijesnog dana za život Crkve i naše nacije, dao kao svojevrsni kompas da bi se znali orijentirati. U tom je vidu, kardinal posebno istaknuo tri poticaja za naš narod na koje nas usmjerava blaženik: poštovati savjest, njegovati nadu te ljubiti Domovinu i ostati u njoj.

Govoreći o pitanju savjesti, podsjetio je, kako su upravo Stepinca čija je savjest ostala svetište prepuno svjetla, čist prostor u kojemu se jasno razlikuje dobro od zla, časna od nečasnih djela, velikodušnost od sebičnosti. 
Snaga neke zajednice očituje se u slobodi, usklađenoj s Božjom voljom, a sloboda svoje najjače uporište ima u slobodi savjesti. I za našu Hrvatsku je upravo u tome njezina snaga. Stoga je pogubno slušati svjedočanstva kada se u gospodarskome, političkome ili pak kulturnom životu savjest drugoga čovjeka ne poštuje, naglasio je propovjednik, te upozorio „znamo da postoje razni načini ucjenjivanja ljudi, pritisaka na savjest, obrazloženja koja su spremna žrtvovati savjest radi navodnih viših ciljeva. No, samo Bogu dugujemo konačnu poslušnost. To je zadnji korak u bespomoćnost koju osjećaju pojedinci, a zatim i čitave skupine, osjećaj bespomoćnosti pred umreženim strukturama koje nadilaze granice stranaka i država, a koje onemogućuju živjeti hrvatsko zajedništvo i poticati napredak, buditi snagu za dobra djela". 
Kardinal Bozanić je podsjetio i kako su Stepinca njegovi progonitelji željeli iseliti iz Hrvatske, ali on je ostao i tako donosio plodove utjehe i snage njemu povjerenim vjernicima i drugim ljudima, pogaženima u njihovu dostojanstvu. Njegov ostanak plod je pouzdanja u Gospodina.

Propovjednik je povukao paralelu s današnjim vremenom kada mnogi, a osobito mladi i čitave obitelji iseljavaju zbog ekonomskih razloga. „Ima ljudi koji ne pronalaze drukčiji način preživljavanja, i znam da im je teško ostaviti svoj dom i zavičaj, ljude i razne povezanosti. No, ima onih koji mogu birati, a koji svojim ostankom pomažu i drugima. Treba jasno reći da se ljubav toliko puta očituje ostajanjem. Za nas kršćane to je ostajanje ponajprije uz Boga, ali i uz druge ljude; ostajanje u svome pozivu, ostajanje uz Domovinu". Postavljajući pitanje „što je ono što u nas usporava željeni napredak", kardinal je ustvrdio „nažalost, silnici i sebične interesne skupine skloni su lomiti svaku novu iskru nade, obeshrabrujući pokušaje da se gradi na istini", te nastavio „kao službenik Crkve nemam pretenzija ulaziti u stručnu prosudbu, na što su drugi pozvani. Samo spominjem neka pitanja koja toliki ponavljaju: štiti li naše zakonodavstvo na gospodarskom području malog čovjeka ili interesne skupine i lance moćnog kapitala? Zašto toliki u dobronamjernim pokušajima nailaze na nerazumljive zapreke te obeshrabreno posustaju? Suočava li se hrvatsko društvo na institucionalnoj razini studijski, ozbiljno i politički djelotvorno s demografskom krizom u kojoj se nalazimo?".

Homiliju je kardinal Bozanić zaključio molitvom za Hrvatsku domovinu.

U molitvi vjernika molilo se za mudrost onih koji vode domovinu, kao i za sve koji su se u povijesti našeg naroda žrtvovali za njezinu slobodu.

Nakon popričesne molitve, kardinal Bozanić je rekao: „Zahvalni smo za sve dobro koje čine vlasti u našoj domovini, ali u isto vrijeme molimo za novu hrabrost da se hrabrije svi zajedno suočimo s kočnicama koje priječe napradak".

Na kraju euharistijskog slavlja odana je počast Domovini himnom „Lijepa naša".

Euharistijsko slavlje pjevanjem je uveličao oratorijski zbor „Cantores sancti Marci" pod ravnanjem prof. Jurice Petra Petrača uz orguljsku pratnju prof. Pavla Mašića koji su izveli Hrvatsku misu koju je skladao Franjo Serafin Vilhar-Kalski (1852.-1928.).