Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj

Vijesti

Biskup Jezerinac u Hamiltonu predvodio misu o 100. obljetnici početka I. svjetskog rata

Petak, 29. 08. 2014.

tekst: MGM; foto: Pinklec

Po povratku s proslave Velike Gospe u Hrvatskoj župi sv. Pavla u Clevelandu, vojni ordinarij Republike Hrvatske mons. Juraj Jezerinac zadržao se, na poziv župnika Marijana Mihokovića, u Hrvatskoj župi sv. Križa u Hamiltonu od 20. do 29. kolovoza.

U petak, 22. kolovoza, o 100. obljetnici akta kojim je kanadski parlament 1914. godine ustanovio koncentracijske logore za useljenike koji su se prije i početkom I. svjetskog rata iz tadašnje Njemačke i Austro-Ugarske uselili u Kanadu, u cijeloj Kanadi postavljeno je 100 spomen ploča na crkve i objekte značajne za život Kanade i useljenih naroda koji su bili žrtve te nepravde.

U novi život pozvani useljenici, najbrojniji Ukrajinci, zbog početka rata proglašeni su narodnim neprijateljima „enemies of the nation“, imovina im je bila zaplijenjena a oni s obiteljima strpani u 24 radna logora u udaljene skrivene prostore Kanade gdje su radili u šumama, rudnicima, gradili ceste i pruge. Tek 1920., po završetku rata, logori su ukinuti. Sada je to dio tužne kanadske povijesti koje se Kanada stidi; ali i priznaje nepravdu. Ukrajincima je već ranije priznato da su bili nevine žrtve koje su izbjegle rat i došle u obećanu zemlju slobode, gdje su ih dočekali logori iako nisu ni sudjelovali u ratu niti išta skrivili. Konačno je - zalaganjem skupine mladih hrvatskih povjesničara iz Ontarija pod vodstvom Franka Jankača oko Kanadsko-hrvatske gospodarske komore – kanadski parlament priznao i useljenicima drugih narodnosti, među kojima su bili najbrojniji Hrvati, da su bili nevine žrtve.

U hrvatskoj zajednici spomen ploče su postavljene u Hrvatskom kulturnom centru u Norvalu, u parku torontske župe u Mississaugi, te u Hamiltonu na dva mjesta: u 11 sati na ulazu u zgradi Hrvatskog narodnog doma na Bartonu, najstarijoj hrvatskoj kulturnoj instituciji u Kanadi; i u 6.30 navečer na vanjskom zidu župne dvorane Sv. Križa (od 1959. do 1969. prva crkva Sv. Križa), na prometnoj King ulici.

U oba slučaja spomen ploče blagoslovio je i otkrio biskup Juraj Jezerinac a nazočni su bili hamiltonski župnik Marijan Mihoković, predsjednik Hrvatskog narodnog doma u Hamiltonu Ivan Lukšić, hamiltonski gradonačelnik hrvatskog porijekla Bob Bratina te lokalni hamiltonski političari u saveznoj i provincijalnoj vladi i gradskoj skupštini. Događaj je u Hrvatskom narodnom domu, poslije govora predsjednika Doma i blagoslova biskupa Jezerinca, popratila svojim nastupom tamburica Hrvatskog narodnog doma. Navečer je u župnoj crkvi Sv. Križa – prije otkrivanja spomen ploče – biskup Jezerinac slavio misu u kojoj se posebno osvrnuo na 100. obljetnicu početka I. svjetskog rata i misu prikazao za sve žrtve rata i logora u Kanadi. Posebno je naglasio odvažnost Kanade da se hrabro suoči sa svojom ne tako slavnom prošlošću te prizna pogreške, za razliku od Hrvatske koja to još nije u stanju te joj unatoč proklamiranim frazama nisu sve žrtve iste. Gradonačelnik Bratina objasnio je izraz „dp“ (displaced person – osoba bez porijekla) kojim se pogrdno nazivalo strance, useljenike, koje se već po imenu prepoznavalo pa su mnogi zbog toga mijenjali ime i prezime. Postavljene ploče – s tekstom na engleskom i francuskom jeziku - mnoge će starije Kanađane podsjetiti na njihove tužne početke u Kanadi. Za ploču na dvorani župe sv. Križa posebno drveno postolje izradio je hrvatski kipar Vlado Mutnjaković: ploču je postavio između izrezbarenog kanadskog (gore) i hrvatskog grba (dolje), a oba su grba uokvirena bodljikavom žicom: Hrvati su napustili domovinu koja je krvarila u tadašnjim sustavima i početkom rata te došli u zemlju koja ih je umjesto slobodom okružila opet bodljikavom žicom. A na priznanje istine čekalo se čitavo jedno stoljeće.