Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj

Vijesti

Križni put Hrvatske vojske i policije

Nedjelja, 30. 03. 2014.

tekst i foto: M. Čobanović

Križni put Hrvatske vojske i policije na IV. korizmenu nedjelju 30. ožujka na Ksaverskom perivoju u Zagrebu predvodio je vojni biskup mons. Juraj Jezerinac. Biskup, vikar za pastoral don Josip Stanić, vojni i policijski kapelani, te pripadnici Počasno-zaštitne bojne, vojnici, policajci, kadeti Hrvatske vojske i polaznici Policijske akademije u koloni iza križa i zastava stigli su od zgrade Vojnog ordinarijata do perivoja, gdje su im se na križnom putu pridružili zagrebački vjernici i ksaverski župnik fra Vice Blekić, TOR.

„Tko pažljivo prati postaje križnoga puta i o njima razmišlja, ne može ostati ravnodušan, dapače, sve dublje ulazi u misterij Isusove muke i smrti, ali i u svoju vlastitu dušu, pitajući se: 'Zašto je Isus tako mučen i raspet na drvetu križa, čemu tolika patnja? Imamo li, možda, i mi udjela u toj njegovoj groznoj muci i smrti?'“, upitao je mons. Juraj Jezerinac po završetku kalvarijskog hoda u propovijedi okupljenom mnoštvu. Odgovorio je tekstom iz Ivanova evanđelja: „Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga Sina Jedinorođenca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne, nego da ima život vječni“ (3, 16). „To znači da se tajna ovakve muke i ovakve smrti krije u jednoj ljubavi, u ljubavi našega Boga koji nam je otac i koji nas je želio pošto-poto spasiti i spasiti našu slobodu, a to je mogao samo ovim nesebičnim iskazom ljubavi koja nikome ne čini nasilje. Upravo u takvom Očevom putu nalazimo opravdanje ovakve muke i ovakve smrti“, ustvrdio je.

„Nalazimo se, dakle, pred tajnom Božje ljubavi koja je usko povezana s tajnom grijeha i zla. Očito je, dakle, da tajnu otkupljenja ne možemo shvatiti, ako ne razumijemo tajnu grijeha. Grijeh je izvor nemira u čovjeku i u svijetu. Kada se grijeh nastanio u svijetu započela je tužna povijest svijeta. I u tu povijest svijeta, ranjenu i razbijenu, ulazi Bog da ju oslobodi, preporodi i sve ljude sabere u jedno. Promatrajući nas ljude, situacije u nama i izvan nas, zamjećujemo ogromnu moć grijeha. On je zlo koje razara čovjeka, obitelj i društvo. On je zlo koje rastavlja što mora biti zajedno. On je zlo koje ubija klicu da ne nikne život. On je zlo koje rastače ono što mora ostati cjelina. On je zlo koje stvara nemoć tamo gdje je mjesto snazi. On je zlo koje nas unosi u tamu kad nam je svjetlo najpotrebnije. On je stanje našeg jadnog bića koje crkava od nedostatka čistog zraka milosti. Obično se kaže da je grijeh svojevoljni prekršaj Božjega zakona, onog zakona koji spašava čovjeka u njegovoj sređenoj izvornosti. On je toliko zlo da mu je Objava dala mjesto, a raspeti Krist pokazuje njegovu stravičnu snagu“.

„Draga braćo i sestre, ovdje bih želio istaći jednu drugu misao: Bog po nama želi spasiti ovaj svijet. U ovom razdijeljenom svijetu, u kojem su se mnoge ideologije međusobno suprotstavljale, koje su, osim toga postale i idoli, i poslale milijune ljudi u smrt, Isus Krist želi biti spasitelj, liječnik i osloboditelj. Isus želi preobraziti cijelog čovjeka: razum i srce, savjest i slobodu, dušu i tijelo, misli, riječi i djela. Na taj način sav čovjek postaje obnovljen, posvećen, sav Božji. Samo tako može se govoriti o novom čovjeku. Ali Isus za to treba nas ljude i kršćane: mi smo njegovo tijelo, njegova povijesna prisutnost tako da svijet vidjevši nas može prepoznati lice Isusovo i lice Božje. Nezaobilazna je naša uloga u promjeni svijeta. Naravno, i sami moramo postati novi da bismo bili posrednici novosti otkupljenja čovjeka i svijeta“, pozvao je biskup.

„Braćo i sestre, stojimo ispod križa na Kalvariji. Ovaj središnji križ na Kalvariji Kristov je križ. Pored njega su i druga dva križa. Strašan je to događaj u svojoj zbilji i značenju. Sin Božji je razapet zajedno s dva razbojnika. Zašto? Odgovor je u otajstvu Boga: Bog je ljubav. Druga dva križa nam se čine kao da su slučajno postavljena. Pa ipak, sva tri križa predstavljaju čovječanstvo s njegovim odnosom prema Isusu - Otkupitelju. Jedniga pogrđuju, drugi ga prihvaćaju, a on visi na drvetu jer ljubi jedne i druge“.