Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj

Vijesti

Obilježena 23. obljetnica akcije Plitvice i pogibije Josipa Jovića

Ponedjeljak, 31. 03. 2014.

Foto: MUP/MORH

Ispred spomen obilježja u Plitvičkoj šumi, obilježena je u ponedjeljak, 31. ožujka, 23. obljetnica akcije „Plitvice“ i pogibije Josipa Jovića, prvog hrvatskog redarstvenika. Obitelj poginuloga Josipa Jovića, izaslanstva hrvatskih državnih čelnika - predsjednika Republike Hrvatske, predsjednika Hrvatskoga sabora i predsjednika Vlade Republike Hrvatske, u kojem je uz potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića bio i ministar branitelja Predrag Matić, izaslanstva Ravnateljstva policije, Oružanih snaga i braniteljskih udruga, predstavnici Ličko-senjske i Splitsko-dalmatinske županije, Grada Zagreba i Ureda za branitelje položili su vijence i zapalili svijeće u spomen Josipu Joviću i akciji „Krvavi Uskrs 1991“ u kojoj je ranjeno još devet redarstvenika. Tom prigodom je vojni ordinarij Juraj Jezerinac uputio okupljenima prigodne riječi te predvodio molitvu u zajedništvu s generalnim vikarom i vojnim te policijskim kapelanima.

Na obilježavanje 23. obljetnice Josipovi suborci iz baze ATJ Lučko iz Zagreba dovezli su se biciklima, pripadnici specijalne jedinice policije „Grom“ trčali su čitavu noć iz Karlovca, a pripadnici Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Rab tri su dana pješačili s Raba. Svi oni stigli su kako bi prvom poginulom redarstveniku odali počast polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća. Paljenjem svijeća po prvi puta ove godine počast Josipu Joviću odali su učenici osnovne i srednje škole iz Korenice i Mukinja.

Nakon minute šutnje u kojoj su se prisutni prisjetili pokojnog Josipa Jovića i svih branitelja palih u Domovinskom ratu, okupljenima su se prigodno obratili visoki uzvanici.

Predsjednik Udruge ATJ Lučko 90, Mladen Grgić prisjetio se tog krvavog proljeća na Plitvicama: „Bio je to početak nečega što će na kraju dovesti do pobjede i osamostaljenja Republike Hrvatske. Tad smo doista bili jedno jer smo imali srce i cilj. Ali često u životu samo srce nije dovoljno. Josipova žrtva, kao nagovještaj svih kasnije poginulih, nestalih i ranjenih naših suboraca, bijaše zalog sigurne pobjede. Sve je nekako simbolički povezano. I vrijeme u kojem se sve ovo događalo, Uskrsno vrijeme, i razlozi i okolnosti početka borbe i rata koji je uslijedio. Nema Uskrsa bez korizme, žrtve i križa. I nema pobjede u ratu bez hrabrosti, spremnosti na žrtvu i već spomenutih žrtava. Upravo je to razlika vremena u kojem se sve ovo događalo prije 23 godine i vremena u kojem živimo", rekao je Grgić te uz zahvalu pokojnom Josipu i svim braniteljima, pozvao sve političke strukture u državi i sve okupljene na Plitvicama da se ugledaju i slijede spomenute ideale.

Saborski zastupnik i izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Damir Mateljan obratio se prvenstveno svim okupljenim Josipovim suborcima i hrvatskim braniteljima: „Pobjeda u ratu ne bi bila moguća da nije bilo vas, da nije bilo vaše vjere u hrvatsko zajedništvo, vjere da činite ispravnu stvar, vjere da je cilj koji dostižete pravedan, a to je slobodna i samostalna hrvatska država. Počašćen sam da se mogu danas ovdje, u ime Hrvatskog sabora, pokloniti žrtvi Josipa Jovića i njegovih suboraca. Neka im je vječna slava i hvala.“

Povjerenik Predsjednika za branitelje i izaslanik Predsjednika Republike Hrvatske Vinko Kovačićprenio je izraze sućuti predsjednika Ive JosipovićaJosipovoj obitelji i zahvalnost njemu i svim hrvatskim braniteljima na doprinosu u stvaranju slobodne i europske Hrvatske. „U temelje Hrvatske države svoj mladi život ugradio je hrvatski redarstvenik Josip Jović kojemu i na ovaj način odajemo zahvalnost i poštovanje za junački čin kojim je zadužio sve nas koji baštinimo blagodati slobodne, europske države Hrvatske. Vječna mu hvala. Hvala i vama, sudionicima ove oslobodilačke redarstvene akcije jer ste svojom intervencijom pokazali odlučnost hrvatske države u obrani suvereniteta i cjelovitosti svog teritorija, a hrvatskim braniteljima ugradili samopouzdanje za bitke koje slijede. Nakon 23 godine, pred europskom Hrvatskom su novi izazovi. Kriza je velika, problemi su globalni i subjektivni. Ali ako se budemo koristili iskustvima hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu i osobinama koje su ih krasile: domoljublje, zajedništvo, hrabrost i odlučnost pri donošenju odluka, onda kada je najteže tu ćemo krizu ostaviti iza sebe“, naglasio je Kovačić i zaključio: „Žrtve koje su ugrađene u slobodu naše domovine, među kojima na pijedestalu stoji i doprinos redarstvenika Josipa Jovića, obvezuju nas i upozoravaju da se nitko nema pravo umoriti na putu stvaranja prosperitetne, europske Hrvatske, države jednakih prava i šansi za sve koji svojim radom i ponašanjem doprinose njenom boljitku."

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić odao je počast prvom poginulom hrvatskom redarstveniku, sinu i bratu, prijatelju i suborcu, policajcu Josipu Joviću. „Josip i vi, sudionici akcije Plitvice, specijalci iz Lučkog i Rakitja obavili ste zadaću na čemu smo vam danas, na čast i ponos hrvatske policije, zahvalni. Danas se, nakon 23 godine, prisjećamo akcije i odajemo počast Josipovoj žrtvi ali i žrtvi svih branitelja poginulih u obrani domovine u kojoj je hrvatska policija bila u prvim redovima, što mi pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova s ponosom ističemo i nikad ne zaboravljamo. Zajedništvo, domoljublje, odlučnost, odvažnost i hrabrost obilježili su Domovinski rat, obilježile su ga i Josipova i tisuće drugih žrtava. Ovo je mjesto prve žrtve, prvog redarstvenika koji je pao za Republiku Hrvatsku. I svima onima koji nisu s nama, a bili su dio akcije Plitvice i velike pobjede i bitke za slobodnu Hrvatsku, još jednom hvala. Danas hrvatska policija djeluje u drugim okolnostima. Danas biti hrvatski policajac znači boriti se za mir i sigurnost, ali ono što nikada nećemo zaboraviti su ponos i zajedništvo i sjećanje na Josipa Jovića, prvog, jednog od prvih, između stotine hrvatskih branitelja koji su dali život da bi danas imali slobodnu, demokratsku i našu Hrvatsku.“

Prigodni program završio je riječima i molitvom koju je predvodio vojni ordinarij mons. Juraj Jezerinac

"Danas 31. ožujka 2014. godine navršava se 23 godine od akcije  „Plitvice“ i pogibije Josipa Jovića, pripadnika prvih hrvatskih redarstvenika i prvog poginulog branitelja u Domovinskom ratu.

Ljubav prema Josipu i vrijednostima za koje je dao svoj život ne jenjava, o čemu svjedoči i današnji skup prijatelja, koji je organiziralo Ministarstvo Unutarnjih Poslova na čelu s ministrom gospodinom Rankom Ostojićem.

Pokojni Josip Jović imao je samo 22 godine kada je poginuo od okupatorske vojske, braneći Domovinu. Neki bi htjeli da se ne obilježava godišnjica Josipove smrti, kao i neke druge naše obljetnice. Kad se ova obljetnica ne bi obilježavala, i njoj slične, to bi bio znak naše nezrelosti da ne znamo cijeniti žrtve kao i vrijednosti koje cijeni cijeli svijet. To su ljubav prema domovini i bližnjemu, posebno ljubav prema onima koji su, poput Josipa Jovića, i preko 15000 očeva i mladića žrtvovali se za slobodnu Hrvatsku.

Kad su na Gvozdanskom izginuli hrvatski junaci i branitelji tvrđave Gvozdansko, Ferhad - Paša- zapovjednik turske vojske bio je toliko oduševljen hrvatskim braniteljima, koji su poginuli, braneći tvrđavu, da je naredio da se njihov sprovod obavi po katoličkom obredu i da se svi Hrvati, naseljeni na području Une, oslobode od poreza kao nagrada za herojstvo hrvatskih branitelja. Očito je da su u hrvatskim braniteljima prepoznali vrijednosti kojima  se cijeli svijet divi, a to je junaštvo i ljubav prema domovini.

Danas se spominjemo hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića, koji nije razmišljao što će mu dati Hrvatska nego što će on njoj dati. I poklonio joj je svoj život, poput pšeničnog zrna, koje je palo na hrvatsko tlo i donio obilat plod: a to je slobodna i samostalna Hrvatska.

Velika pouka za sve nas:Hrvatsku treba izgrađivati na temeljima poštenja, pravednosti, sloge, zajedništva, nesebičnosti, ljubavi, ne gledajući vlastitu korist i promociju, korist svoje stranke, nego dobro hrvatskoga naroda. To je poruka Josipa Jovića i svih poginulih hrvatskih branitelja.

A sada se pomolimo za pokojnog Josipa i sve pokojne hrvatske branitelje", poručio je biskup Jezerinac.

Josip Jović rođen je 21. studenoga 1969. godine u Aržanu kod Imotskog, u obitelji Marije i Filipa Jovića koji su, uz Josipa Jovića, imali i sina Tomislava te kćeri Franku, Mirnu i Anitu. Josip je školu završio u rodnom mjestu. Domoljubni zanos doveo ga je 5. kolovoza 1990. u Policijsku akademiju u Zagrebu, gdje postaje prvi hrvatski redarstvenik. Potom je 5. listopada 1990. raspoređen u Jedinicu za posebne namjene MUP-a RH Rakitje, s kojom je bio na terenima u Petrinji i Pakracu te na Plitvicama, gdje se herojski borio i poginuo. Pokopan je uz vojne počasti na mjesnom groblju u Aržanu. Josip Jović posmrtno je promaknut u čin bojnika. Odlikovan je visokim državnim odličjima: Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom; Spomenicom Domovinskog rata; Spomen značkom I. gardijske brigade „Tigrovi“; Spomenicom l. poginulog redarstvenika Ministarstva unutarnjih poslova u Domovinskom ratu.