Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj

Vijesti

Održano četvrto hodočašće hrvatske vojske, policije i branitelja Gospi Sinjskoj

Petak, 27. 07. 2018.

Četvrto regionalno hodočašće hrvatske vojske, policije i branitelja Republike Hrvatske u petak 27. srpnja 2018. godine, održano je u svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske. Na hodočašću su sudjelovali vojni ordinarij msgr. Jure Bogdan, fra Joško Kodžoman, provincijal provincije Presvetog Otkupitelja, rektor svetišta fra Petar Klapež, generalni vikar vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj don Marko Medo, te ostali vojni i policijski kapelani.

Među hodočasnicima sudjelovali su: izaslanik ministra obrane gosp. Petar Barać, glavni tajnik MORH-a, brigadni general Boris Zdilar, stožerni brigadir Rozarijo Rozga, predsjednik časničkog zbora, gosp. Ivica Franić, glavni koordinator MUP-a, Slobodan Marendić, načelnik Policijske uprave splitsko-dalmatinske. U ime Grada Sinja na hodočašću je sudjelovala sinjska gradonačelnica Kristina Križanac.

Na početku misnog slavlja pozdravnu riječ uputio je fra Petar Klapež i istaknuo: da ovogodišnja naša hodočašća u našem svetištu održat će se pod geslom „Obitelj izvor života i radosti“, što je geslo Trećeg nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji, koje će se održati 15. i 16. rujna u Solinu.“

Biskup je na početku homilije istaknuo: „U crkvenoj tradiciji i molitvama, od apostolskih vremena do danas, Blaženu Djevicu Mariju nazivamo različitim imenima. Nižu se naslovi, dodaju se novi i tu jednostavno nema kraja: Majka Božja, Prijestolje mudrosti, Pomoćnica kršćana, Kraljica anđela, Kraljica neba i zemlje, Kraljica mira, Kraljica Hrvata, kraljica obitelji...  Jedan od starih - prastarih Marijinih naslova je Majka Božje milosti … I u ovome svetištu Gospe sinjske vjernici je osobito prepoznaju i časte kao majku. Dominantna crta našeg odnosa prema Mariji je odnos djeteta prema majci. Majka Božja, Majka Crkve, Majka kršćana, privlači nas i okuplja u svoje crkve i svetišta kako bi nas odvela k svome Sinu.“ Biskup je naglasio kako je: „Majka ognjište ljubavi. Gdje je majka, ondje je dom. Čitavim je svojim bićem usmjerena na ljubav i život. I nije slučajan izraz „materinji jezik“! Majka je najveća svetinja svakoga čovjeka i naroda, jer daruje nešto najviše što se može dati, daruje život iz ljubavi. Nema tako brižne čuvarice od majke, od prvih posrtaja i slabih koračića, do budnoga oka i srca u posvemašnjim brigama za djecu i kada su odrasla. Lakoćom sve rane blaži i iscjeljuje, nježnim poljupcima i riječima iz dubine srca. Pa i njezin prijekor zvuči blago i lako se prihvaća.

Majka je više nego svi pedagoški priručnici s polica svjetskih znanstvenih simpozija i istraživanja. Majka je prvo slovo i lektira, uvod u tajnu života i temelje života, sva znanost ovoga svijeta.“

Biskup je u propovijedi citirao Frana Mažuranića koji pod naslovom «Majka» „pripovijeda o sinu koji je zdrav i čio otišao u svijet, a vratio se slomljenih krila. Majčinskim okom  i srcem koje sve vidi, njegova majka odmah primjećuje velike promjene na njemu, da je blijed i bez osmijeha, nesretan. Ne usuđuje se pitati ga, ali je zamišljena i pokušava odgonetnuti razloge, prisjećajući se prvih koraka i riječi kojima ga je učila, prve molitve koju ga je naučila, kako ga je hranila i odgajala. Mažuranić opisuje: «Noć je. Majka nema mira. Ide k sinu. Spava. S blijedog mu lica iščeznu osmijeh. Starica kleči mu kraj uzglavlja i gleda ga suznim okom, a uvele usne šapću: - Usreći ga, Bože!»

Toliko je blizak i jasan ovaj unutarnji portret majčina lika da ne iziskuje dodatnu interpretaciju, nego evocira duboke uspomene i žive slike. Širok je spektar u kojima se majčine brige i žalosti, tuge zbog djece ozbiljuju, kada preostaju samo suzne oči, tihi uzdasi i molitve Bogu. Majka razumije i ono što dijete ne izgovori i u majčinu je krilu najbolje mjesto za utjehu. Majčino je srce bezdan u čijim se dubinama krije neizmjerna snaga i bezgranična ljubav. Sva ljubav svijeta počinje i završava s majčinom ljubavi. 

Zato nikada nije dovoljno isticati ulogu majke u obitelji, Crkvi, društvu. Ali se ne smije zadržati na riječima nego treba svjedočiti, čuvati tajanstveni promisao Božji po kojemu je majka dostojna nositeljica i čuvarica života. Kao što je Marija otvorena srca i puna ljubavi prihvatila Božju riječ i postala svetište ljepote, neokaljani hram, kolijevka Božje ljubavi koja se utjelovila i postala čovjekom, svaka majka koja se otvara životu nježna je i živodajna, sveta kolijevka ljubavi. I nikakve druge vrste zamjenskih kolijevaka, surogata majčinstva, nisu prihvatljive. Sveta kolijevka majčinske ljubavi koja daje život nema alternative.“

Biskup je homiliju završio riječima: „Sjetimo se danas u ovome Marijinu svetištu svojih majki i svih majki koje su s vjerom i nadom prihvatile Božji plan i izabrale život. Molimo za majke koje su nas brižno i s puno ljubavi nosile, u radosti rodile i bdjele nad našim posteljama, nad svakim korakom, koje su  nas pratile i još uvijek prate molitvama povjeravajući Marijinoj zaštiti. Molimo i za  majke nerotkinje koje čeznu za potomstvom, sa svojim suprugom žele i od Boga mole dijete ali iz ovog ili onog razloga nemaju potomstvo. Nažalost, danas je takovih sve više.

Upravo je svjedočanstvo Marijine majčinske ljubavi najsnažnije u našim majkama, jer su crpile snagu na nepresušnome Marijinu vrelu.

Marijo majko Crkve, majko naša, Majko Božje milosti, Gospe sinjska čuvaj naše majke. Čuvaj naše djevojke, supruge, sestre da budu uvijek otvorene životu, životu s Bogom. Pomozi njima i pomozi svima nama da nam majka i majčinstvo ostanu uvijek na najvišoj cijeni i najdubljem osobnome poštovanju.“

Na kraju misnog slavlja riječ zahvala uputio je fra Joško Kodžoman svim prisutnima hrvatskim braniteljima, vojnicima i policajcima koji čuvaju sigurnost i svjedoče dušu hrvatskog identiteta. Potom je vojni biskup msgr. Jure Bogdan pred Gospinim oltarom predvodio Posvetnu molitvu Čudotvornoj Gospi Sinjskoj.

Orkestar HRM-a izveo je nekoliko duhovnih skladbi prije početka sv. mise u crkvi svetišta Gospe Sinjske i sve prisutne duhovno uveo u ovogodišnje hodočašće i slavlje sv. mise. Misno slavlje su pjevanjem animirali klapa Sv. Juraj HRM i policijska klapa Sv. Mihovila.