Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj

Vijesti

Priopćenje sa 71. zasjedanja Sabora Hrvatske biskupske konferencije

Petak, 24. 10. 2025.

Sabor Hrvatske biskupske konferencije (HBK) održao je svoje 71. plenarno zasjedanje od 21. do 23. listopada 2025. godine u sjedištu HBK-a u Zagrebu, pod predsjedanjem zagrebačkoga nadbiskupa Dražena Kutleše.

Uz članove HBK-a, na početku zasjedanja sudjelovali su zagrebački nadbiskup u miru kardinal Josip Bozanić, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua, delegat Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Petar Palić, srijemski biskup Fabijan Svalina, kotorski biskup Mladen Vukšić, subotički biskup Ferenc Fazekas, splitsko-makarski nadbiskup u miru Marin Barišić te savjetnik Apostolske nuncijature u Republici Hrvatskoj mons. Alvaro Izurieta.

Pozdravljajući nazočne, predsjednik HBK-a nadbiskup Kutleša istaknuo je kako su još uvijek svježi i snažni dojmovi s nacionalnoga hodočašća u Rim i Vatikan, održanog od 5. do 12. listopada, povodom Svete jubilarne godine te 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva i Splitskih crkvenih sabora. Na poseban je način izrazio zahvalnost papi Lavu XIV., koji je s očinskom toplinom primio i osobno pozdravio hrvatske hodočasnike na Trgu svetoga Petra, ohrabrivši ih da i danas ostanu narod nade, vjere i ljubavi, narod koji se ne zatvara u sebe, nego u zajedništvu Crkve gradi budućnost utemeljenu na Kristu.

Nadbiskup Kutleša ujedno je čestitao kardinalu Josipu Bozaniću pedesetu obljetnicu svećeničkoga ređenja, koju je dan ranije svečano proslavio euharistijskim slavljem u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca na Kaptolu, u zajedništvu s brojnim biskupima, svećenicima i vjernicima.

Nakon pozdravnih govora nuncija Lingue i gostiju, koji su sažeto prikazali stanje Katoličke crkve u svojim crkvenim okruženjima, biskupi su u radnom dijelu zasjedanja razmatrali stanje i pastoralne mogućnosti promicanja svećeničkih i redovničkih zvanja u svjetlu tendencije smanjenja broja pripravnika i pripravnica. Posebno su istaknuli važnost molitve za zvanja te pastoralnog rada na njihovu promicanju prepoznajući sadašnje izazove i tražeći nove putove i mogućnosti.

Jedna od središnjih tema zasjedanja bila je suvremena komunikacija u digitalnom prostoru i sve izraženija prisutnost umjetne inteligencije, s posebnim naglaskom na teološko-etička pitanja koja iz toga proizlaze. U tomu su kontekstu biskupi razmatrali izazove suvremenoga komunikacijskog okružja te brojne rizike koji se sve češće javljaju u virtualnom prostoru. Naglašeno je kako Crkva putem svojih dokumenata, a osobito obilježavanjem Dana sredstava društvenih komunikacija, već više od šezdeset godina sustavno prepoznaje i upozorava na izazove u području komunikacije. Na tom tragu predloženo je snažnije promicanje medijske i algoritamske pismenosti kako bi se, u skladu s porukama Dikasterija za komunikacije, vjernike potaknulo na odgovornu i promišljenu uporabu digitalnih tehnologija.

U raspravi o etičko-teološkim aspektima umjetne inteligencije naglašeno je kako crkveni nauk uvijek ističe tehnološki razvoj kao blagodat koja, ako se stavlja u službu čovjeka i cijeloga čovječanstva, može pridonijeti istinskom društvenom napretku. Međutim, upozoreno je i na opasnosti idolizacije tehnologije te na „vladavinu algoritama“, koja može dovesti do zanemarivanja ljudskoga dostojanstva.

Iz teološke perspektive posebno je istaknuto kako je čovjek jedinstveno biće, stvoreno na sliku Božju i stoga nesvodiv na digitalnu stvarnost. Njegova stvaralačka moć, koja se odražava u razvoju umjetne inteligencije, pozvana je biti izrazom sudioništva u Božjem stvaralaštvu, a ne pokušajem njegova nadomještanja. Suvremeni ideološki pristupi toj tehnologiji, napose oni prožeti transhumanističkim pogledom, pokazuju težnju udaljiti čovjeka od njegova božanskoga izvora i redefinirati samu bit ljudskosti. Teologija zato ima zadaću budno pratiti te procese i tumačiti ih u svjetlu Objave kako bi se sačuvala cjelovitost čovjeka i njegovo dostojanstvo pred Stvoriteljem.

Biskupi su se također osvrnuli na sve što je učinjeno u sklopu obilježavanja Svete godine 2025. te 1100. obljetnice Splitskih crkvenih sabora i Hrvatskoga kraljevstva. Posebno su istaknuli Pastirsko pismo Na kršćanskim temeljima, u zajedništvu Crkve, hodočasnici nade biskupa HBK-a i BK BiH, vjeronaučnu olimpijadu te međunarodni znanstveni skup Početci kraljevstva. Splitski crkveni sabori, Tomislav i njegovo doba o 1100. obljetnici, održan u Splitu od 8. do 10. svibnja 2025. godine. Jubilej je obilježen i posebnim činom posvete hrvatskoga naroda i domovine Presvetom Srcu Isusovu na svetkovinu Presvetoga Srca Isusova, u petak 27. lipnja, te središnjim slavljem u Tomislavgradu 5. srpnja. Vrhunac proslave bilo je Hrvatsko nacionalno hodočašće u Rim, od 5. do 12. listopada 2025., na kojem je sudjelovalo više od deset tisuća vjernika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srijema i drugih mjesta gdje žive Hrvati.

Osim osvrta na proslavu aktualnih jubileja, biskupi su istaknuli važnost i nadolazećih jubileja: dvomilenijske obljetnice Kristove žrtve 2033. godine te 1400. obljetnice kršćanstva u Hrvata 2041. godine.

Biskupi su sa zasjedanja uputili pismo papi Lavu XIV. u kojem su izrazili zahvalnost „za očinsku blizinu i milost susreta“ prigodom Hrvatskoga nacionalnog hodočašća u Rim. Podsjetivši kako se taj susret dogodio u godini velikih nacionalnih i crkvenih jubileja, biskupi su istaknuli „stoljetnu vjernost hrvatskoga naroda Petrovoj Stolici – vjernost koja je, po istaknutim vladarima i pastirima Crkve, trajno čuvala veze s Apostolskom Stolicom te oblikovala naš kršćanski identitet i nacionalno biće“. U istome su pismu biskupi uputili i poziv Svetom Ocu da pohodi Hrvatsku naglasivši kako bi njegov dolazak Crkvi i narodu u našoj domovini bio dar nove snage i poticaj za obnovu u svjedočenju Radosne vijesti.

Predsjednici pojedinih komisija, vijeća i odbora HBK-a podnijeli su izvješća o radu od proteklog zasjedanja, a dogovoren je i kalendar događanja za iduću, 2026. godinu. Izvanredna zasjedanja HBK-a održat će se 20. siječnja i 1. lipnja. Katehetsko-pastoralni kolokvij za svećenike bit će održan 3. i 4. ožujka, a plenarno, 72. zasjedanje Sabora HBK-a, predviđeno je od 14. do 16. travnja. Komemoracija žrtava Bleiburške tragedije i hrvatskoga križnog puta održat će se 16. svibnja. Članovi HBK-a susrest će se s članovima Hrvatske redovničke konferencije 2. lipnja. Jesensko redovito 73. zasjedanje HBK-a održat će se od 20. do 22. listopada. Susret hrvatske katoličke mladeži bit će u Požegi 2. i 3. svibnja, a Susret hrvatskih katoličkih obitelji u Osijeku i Aljmašu 19. i 20. rujna.

Tajništvo HBK-a