Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj

Vijesti

Proljetni susret vojnih i policijskih kapelana u Zadru

Ponedjeljak, 13. 04. 2026.

Zadar je od 7. do 10. travnja 2026. godine bio domaćin Proljetnog susreta (duhovno-kulturno-studijskog seminara) vojnih i policijskih kapelana iz Republike Hrvatske, zajedno s njihovim biskupom msgr. Jurom Bogdanom. Tijekom četverodnevnog programa sudionici su, uz molitvu, zajedništvo i radne susrete, upoznali bogatu kulturnu i sakralnu baštinu Zadra i njegove okolice. Cijelo vrijeme susreta sudionicima je bio na raspolaganju i u pratnji generalni vikar Zadarske nadbiskupije don Ante Sorić.

Utorak, 7. travnja – Dolazak i susret sa Zadrom

Sudionici su pristigli u Zadar u poslijepodnevnim satima, čime je započeo službeni dio susreta. Već prvoga dana naglasak je stavljen na duhovnu dimenziju okupljanja – sveta misa slavljena je u sjemenišnoj kapelici, nakon čega je uslijedila večera i zajedničko druženje u prostorima Nadbiskupskog sjemeništa.

Večer je bila posvećena upoznavanju povijesne jezgre Zadra. Sudionici su prošetali zadarskom rivom, jedinstvenim prostorom susreta mora i urbanog tkiva grada, a potom su se popeli na zvonik Katedrale sv. Stošije, s kojega se pruža širok jedinstveni pogled na grad i zadarski arhipelag. Taj prvi susret s gradom ostavlja uvijek snažan dojam njegova slojevitog povijesnog identiteta.

Srijeda, 8. travnja – Sakralna i kulturna baština

Drugi dan započeo je jutarnjom misom u zadarskoj katedrali sv. Stošije, najvećoj katedrali u Dalmaciji i stoljetnom duhovnom središtu grada. Svetu misu predvodio je don Ilija Jakovljević, generalni vikar Vojnog ordinarijata. Njezina monumentalna romanička arhitektura, oblikovana između 12. i 13. stoljeća, ističe se skladnim pročeljem s bogato ukrašenom rozetom, trima portalima i nizom slijepih arkada. Unutrašnjost krase tri lađe, masivni stupovi te vrijedni kameni reljefi, ranokršćanski i srednjovjekovni ulomci, kao i bogata riznica.

Katedrala je posvećena sv. Stošiji (Anastaziji), ranokršćanskoj mučenici iz Sirmija (današnja Srijemska Mitrovica), koja je živjela krajem 3. i početkom 4. stoljeća. Prema predaji, podnijela je mučeništvo u vrijeme Dioklecijanovih progona, ostavši postojana u vjeri. Njezine relikvije prenesene su u Zadar u 9. stoljeću, čime je postala nebeska zaštitnica grada, a njezin se blagdan i danas svečano obilježava kao jedan od najvažnijih događaja gradske i crkvene zajednice.

Uslijedio je obilazak sakralnih i kulturnih znamenitosti Zadra. Posebno mjesto zauzela je crkva Gospe od Zdravlja, crkva duboko ukorijenjena u pobožnosti vjernika, uz koju je vezano i djelovanje sv. Leopolda Bogdana Mandića, koji je ondje krajem 19. stoljeća služio kao ispovjednik i rektor samostana franjevaca kapucina. Program je nastavljen posjetom samostanu sv. Frane, jednom od najstarijih gotičkih kompleksa na istočnoj obali Jadrana, uz koji se veže i povijesni događaj Zadarskog mira iz 1358. godine, kojim je okončan sukob između Mletačke Republike i ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. Sve sudionike kroz samostan proveo je fra Stipe Nosić, OFM, gvardijan ovoga samostana.

Razgledavanje je obuhvatilo i crkvu sv. Donata, najpoznatiji spomenik predromaničke arhitekture u Hrvatskoj, podignut u 9. stoljeću na ostacima rimskog foruma, te Arheološki muzej Zadar, jednu od najstarijih muzejsko-arheoloških ustanova u zemlji, s bogatim zbirkama koje svjedoče o kontinuitetu života od prapovijesti do srednjeg vijeka kroz koju je sudionike proveo dr. sc. Jakov Vučić, muzejski savjetnik Arheološkog muzeja u Zadru.

U poslijepodnevnim satima uslijedio je posjet samostanu sestara benediktinki sv. Marije i Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti. Posebna vrijednost je zvonik sv. Marije s latinskim natpisom koji spominje kralja Kolomana i obnovu samostana početkom 12. stoljeća, u vrijeme učvršćivanja njegove vlasti u Dalmaciji. Nakon pjevane večernje molitve časoslova u crkvi svete Marije sestara benediktinki i svećenika Vojnog ordinarijata s njihovim biskupom, pozdravnu riječ uputila je opatica samostana sv. Marije, č. m. Anastazija Čizmin. Uslijedili su potom susret svećenika sa sestrama i biskupom u samostanskome klaustru te razgledavanje „Zlata i srebra Zadra“. U sklopu samostana crkve svete Marije prije pola stoljeća  formiran je reprezentativni postav – Stalna izložba crkvene umjetnosti. Riječ je o jednoj od najvrjednijih izložbi u Hrvatskoj koja se popularno naziva „Zlato i srebro Zadra“. U osam suvremenih dvorana na oko 1.200 kvadrata blistavom ljepotom sjaji zadarsko zlato i srebro, a to neprocjenjivo blago čuvaju sestre benediktinke. 

Uslijedio je posjet crkvi sv. Šime, jednom od najvažnijih zadarskih duhovnih središta i svetišta. Sve sudionike dočekao je upravitelj svetišta don Damir Šehić, koji je ukratko prikazao povijest štovanja sv. Šimuna. Poseban duhovni trenutak bilo je čašćenje relikvija sv. Šimuna u njegovoj, za ovu prigodu otvorenoj škrinji, jednom od najvrjednijih djela srednjovjekovne zlatarske umjetnosti u Hrvatskoj i šire.

Nakon toga program je nastavljen šetnjom kroz Perivoj kraljice Jelene Madijevke, gdje su sudionici u ozračju mira i zajedništva zaključili bogat program obilaska grada.

Četvrtak, 9. travnja – Nin, Privlaka, Biograd i Vransko jezero

Treći dan bio je posvećen terenskom programu i upoznavanju šire okolice Zadra. Nakon doručka sudionici su se uputili u Nin, jedan od najstarijih hrvatskih kraljevskih gradova. Stručno vodstvo toga dana preuzeo je prof. dr. sc. Ante Uglešić, profesor starokršćanske i ranosrednjovjekovne arheologije na Sveučilištu u Zadru, koji je sudionicima približio arheološku i povijesnu važnost ovih prostora. Posebno je istaknuo in situ značaj Višeslavove krstionice, gdje se ona nalazila, jednog od najvažnijih spomenika hrvatske ranosrednjovjekovne pismenosti i kršćanstva.

Prvo zaustavljanje bilo je kod  crkve sv. Nikole iz 11. stoljeća, smještene na uzvisini iznad Ninskog polja, koja je u srednjem vijeku imala i obrambenu funkciju, o čemu svjedoči njezin gornji dio preoblikovan u tvrđavu. U ninskoj župnoj crkvi sv. Anselma, biskup Bogdan, zajedno sa svećenicima i mjesnim župnikom don Jerkom Vuleta slavio je sv. misu. Potom su posjetili crkvu Sv. križa iz 9. stoljeća, biser starohrvatske graditeljske baštine. Ova predromanička građevina osebujnog tlocrta i skladnih proporcija povezuje se s ranim razdobljem hrvatske državnosti, a njezin položaj i orijentacija svjedoče i o poznavanju kretanja sunca i određivanju vremena.

Uslijedio je posjet Privlaci, gdje su sudionici pohodili mjesto stradanja don Eugena Šutrina, svećenika Zadarske nadbiskupije i žrtve poratnih progona Katoličke Crkve. Svi sudionici susreta u Privlaci pohodili su mjesto njegove mučeničke smrti, gdje je don Eugen ubijen u svojoj 31. godini života. Dvojica mladića prijevarom su ga izvela noću iz župne kuće pod izlikom da treba podijeliti sakramente teško bolesnoj ženi. Noseći sa sobom Svetu pričest i bolesničko ulje, don Eugen je ubijen hicima iz vatrenog oružja u noći 26. studenoga 1945. Njegovo tijelo su bacili u more s nakanom da ga proguta morska dubina. Na mjestu don Eugenova stradanja molitvu odrješenja predvodio je biskup Bogdan, a pobožnost je zaključena pjevanjem Salve Regina u ozračju sabranosti i dubokog poštovanja. Don Eugen Šutrin ostaje zapamćen kao svećenik koji nije napustio svoj narod ni u vremenima progona te se njegovo svjedočanstvo prepoznaje kao mučeništvo. Ubijen je „in odium fidei“ iz mržnje prema vjeri. On je jedan od dvanaest Slugu Božjih Zadarske nadbiskupije za koje je pokrenut postupak za beatifikaciju i kanonizaciju.

Nakon molitvenog dijela sudionike je pozdravio župnik Privlake don Žarko Relota koji je i sam kroz više godina bio vojni i policijski kapelan u Vojnome ordinarijatu u Republici Hrvatskoj. Za sve goste je priredio  zajednički objed. Susretu su se pridruži načelnik Općine Privlaka Gašpar Begonja i fra Ivan Nimac nekadašnji vojni kapelan i pastoralni vikar u Vojnom ordinarijatu.

Put je nastavljen prema Biogradu na Moru, gdje je sudionike primio župnik don Dario Tičić. Biograd, nekoć jedno od sjedišta hrvatskih kraljeva i biskupije, 1102. godine bio je mjesto krunidbe kralja Kolomana. Sudionici su se divili ljepoti i uređenosti urbanog središta Biograda, smještenog u skladnom mediteranskom okruženju.

U jedinstvenom ambijentu Vranskog jezera posjetili su Stari grad Vranu, gdje ih je uz prof. Uglešića, stručno vodio i povjesničar prof. Josip Desnica. On je istaknuo kako Vrana vuče korijene iz benediktinskog samostana iz 9. stoljeća, posvećenog sv. Grguru, u kojem su se čuvale krune hrvatskih kraljeva i dragocjenosti, među kojima i srebrna škrinja s moćima sv. Grgura. Nakon krunidbe kralja Zvonimira 1076. godine Vrana postaje papinski posjed i prvo stalno diplomatsko sjedište papinskih legata na istočnoj obali Jadrana i širem slavenskom prostoru. Kasnije je utvrđena od strane templara, koji je pretvaraju u snažnu fortifikaciju s bedemima, kulama i jarkom. Kroz povijest Vranu posjećuju brojni vladari i velikaši, a njezina važnost potvrđena je i posjetima kralja Kolomana te ugarsko-hrvatskih kraljica Marije i Elizabete Kotromanić. U 16. stoljeću nakratko je zauzimaju Osmanlije, a 1647. Mlečani je razaraju topovima, nakon čega gubi strateški značaj. Prava je šteta što ovo veliko zdanje bogato poviješću i ogromnim značenjem nije istraženo i temeljito obnovljeno – rekonstruirano. Ovo zdanje – lokalitet, postalo bi tako velika učionica hrvatske povijesti i  kulture, središte katoličke duhovnosti i izgradnje kršćanskoga identiteta.

Nakon razgledavanje Vrane sudionici su posjetili Maškovića han, jedinstveni spomenik osmanske arhitekture i najzapadniji takav sačuvani objekt u Europi, koji svjedoči o susretu civilizacija na ovim prostorima.

Dan je zaključen zajedničkom večerom u Nadbiskupskom sjemeništu Zmajević, kojoj je nazočio zadarski nadbiskup msgr Milan Zgrablić. Uputio je riječi dobrodošlice svim sudionicima i biskupu Juri Bogdanu, koji mu je zahvalio na srdačnom gostoprimstvu.

Petak, 10. travnja – Zaključak i poslanje

Završni dan susreta započeo je misom u sjemenišnoj kapelici, nakon koje je održan radni sastanak na kojem su sudionici razmijenili iskustva i promišljanja o pastoralnim programima vojnog i policijskog dušobrižništva. Susret je zaključen zajedničkim ručkom. Proljetni susret svećenika s biskupom u Zadru još je jednom potvrdio važnost povezivanja duhovnog života, izgradnje zajedništva Crkve i upoznavanja vlastite bogate kulturne baštine. Grad Zadar, sa svojom slojevitom poviješću i snažnim svjedočanstvima vjere, ostavio je dubok dojam na sve sudionike, potvrdivši se kao mjesto susreta vjere, kulture i povijesti.