Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj

Vijesti

Proslavljen Dan vojne kapelanije „Kraljica Svete Krunice i Sveti Ivan Kapistran“ u Vinkovcima

Četvrtak, 08. 10. 2026.

Vojna kapelanija „Kraljica svete Krunice i sveti Ivan Kapistran“ pri Zapovjedništvu Gardijske oklopno-mehanizirane brigade u Vinkovcima proslavila je svoj dan 7. listopada 2026. Svečano euharistijsko slavlje u crkvi u vojarni „5. gardijske brigade Slavonski sokolovi“ predvodio je gospićko-senjski biskup mons. Marko Medo. Koncelebrirali su vojni kapelan domaćin fra Mato Vincetić, vojni i policijski kapelani Osječkog dekanata Vojnog ordinarijata te svećenici okolnih župa.

U ispunjenoj crkvi na misi je sudjelovalo stotinjak pripadnika brigade sa zapovjednikom, brigadnim generalom Željkom Marinovim. Među okupljenima bili su i brigadni generali Željko Ljubas i Valentin Skroza, brigadir Dražen Batrnek, predstavnici Policijske uprave vukovarsko-srijemske Ante Zovak i Davor Dežić, predstavnici gradskih i drugih civilnih vlasti, ostali pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske te članovi braniteljskih udruga.

Prije misnog slavlja zapaljene su svijeće kod spomenika poginulim pripadnicima 5. gardijske brigade „Slavonski sokolovi“, a molitvu za poginule predvodio je fra Mato Vincetić.

Na početku mise kapelan domaćin pozdravio je okupljene i zahvalio im na dolasku i zajedništvu u molitvi te biskupu Medi uputio riječi dobrodošlice.

Biskup je zahvalio na pozivu i prisjetio se svoje povezanosti s kapelanijom, osobito sudjelovanja u izgradnji crkve i postavljanju spomen-ploča u znak sjećanja na poginule i nestale hrvatske branitelje iz Domovinskog rata. Izgradnju crkve opisao je kao Božje djelo, istaknuvši da ono što nadilazi naše snage trebamo povjeriti Gospodinu, moleći za njegovu milost i pomoć. Pozdravio je sve okupljene i čestitao im Dan kapelanije.

U propovijedi je podsjetio da Crkva Blaženu Djevicu Mariju časti mnogim naslovima, među kojima je i Kraljica svete Krunice. Govoreći o povijesnim okolnostima nastanka blagdana, osvrnuo se na pomorsku bitku kod Lepanta 7. listopada 1571. U vrijeme velike opasnosti za kršćansku Europu papa Pio V. pozvao je vjernike na ustrajnu molitvu krunice i utjecanje zagovoru Majke Božje. Nakon pobjede, koju je pripisao njezinu zagovoru, ustanovio je blagdan Gospe od Pobjede, kojemu je njegov nasljednik Grgur XIII. dao naziv povezan s krunicom. Biskup je podsjetio i na sudjelovanje hrvatskih mornara s jadranske obale u toj bitci te na odluku pape Klementa XI., koji je nakon pobjede nad Osmanlijama kod Petrovaradina 1716. proslavu blagdana proširio na cijelu Crkvu.

Naglasio je da povijest ovoga blagdana treba promatrati prije svega kao svjedočanstvo vjere i pouzdanja u Boga. Uz napore u obrani slobode, kršćani su snagu pronalazili u molitvi i predanju Gospodinu. U tom se svjetlu osvrnuo i na hrvatske branitelje, kojima je krunica u Domovinskom ratu bila znak vjere, izvor duhovne snage i oslonac u najtežim trenutcima obrane domovine. Pozvao je okupljene da se sa zahvalnošću sjećaju svih poginulih, preminulih i nestalih hrvatskih branitelja te da ih u molitvi povjere Božjem milosrđu i zagovoru Blažene Djevice Marije.

Govoreći o izazovima današnjice, biskup je upozorio na tihu borbu za čovjekovo srce i dušu. Istaknuo je da materijalizam, premda ne razara kuće i gradove poput rata, može narušiti obiteljske odnose i osiromašiti čovjekov duhovni život. Zato je pozvao na obnovu molitve krunice i zauzimanje za istinu i ljubav, nasuprot laži i sebičnosti. Podsjetio je na nauk svetoga Ivana Pavla II. o krunici kao sažetku Evanđelja: moleći krunicu, s Marijom razmatramo otajstva Kristova života i učimo promatrati vlastiti život u svjetlu Božje riječi.

U nastavku propovijedi izdvojio je pet vrijednosti čije se istinsko značenje u suvremenom svijetu često zamagljuje: ljepotu, bogatstvo, uspjeh, slobodu i sreću. U Marijinu je životu prepoznao primjer njihova autentičnog ostvarivanja te istaknuo njihovu važnost za dostojanstven život pojedinca, obitelji i naroda.

Govoreći o ljepoti, naglasio je da ona nadilazi tjelesni izgled i očituje se u srcu otvorenom Božjoj milosti, koja čovjeka preobražava iznutra. Bogatstvo je opisao kao život ispunjen dobrim djelima, čija se vrijednost ne mjeri materijalnim posjedovanjem. Uspjeh je povezao s izgradnjom života na čvrstom temelju vjere u Boga, umjesto na prolaznim dobrima i prividnim sigurnostima.

Osvrćući se na slobodu, podsjetio je na žrtvu onih koji su branili domovinu te naglasio da se sloboda ostvaruje i u odgovornom izboru dobra, čak i kada taj izbor zahtijeva osobnu žrtvu. Sloboda odvojena od odgovornosti, upozorio je, lako se pretvara u samovolju. Sreću je razlikovao od prolaznog užitka, istaknuvši da zabava sama po sebi ne može ispuniti čovjekovo srce. Slijedeći Marijin primjer vjere i predanja Bogu, poručio je, možemo otkrivati istinsku ljepotu, pravo bogatstvo, trajnu vrijednost svojih djela, odgovornu slobodu i duboku radost.

Na kraju propovijedi posebno se obratio onima koji nose odoru. Istaknuo je da njihov poziv nadilazi obavljanje radnih zadaća te uključuje služenje domovini, čovjeku i miru. Potaknuo ih je da im molitva krunice bude bliska, kao što je bila hrvatskim braniteljima, te da u njoj traže snagu za vjernost Bogu i svojemu pozivu. Pozvao ih je i na budnost pred zlom koje se može tiho uvlačiti u čovjekovo srce. Propovijed je zaključio molitvom Kraljici svete Krunice.

Liturgijsko pjevanje predvodio je zbor franjevačkog samostana iz Tolise u Bosni i Hercegovini.

Na završetku slavlja fra Mato Vincetić izrazio je zahvalnost Bogu te zahvalio biskupu Medi, svećenicima, zapovjedniku brigade, članovima zbora i svim suradnicima koji su pridonijeli pripremi i proslavi Dana kapelanije.