Svečanim euharistijskim slavljem, koje je u subotu 7. svibnja na splitskoj Rivi uz sudjelovanje nekoliko desetaka tisuća vjernika predvodio vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj msgr. Jure Bogdan, Splitsko-makarska nadbiskupija i grad Split proslavili su svetkovinu svoga nebeskog zaštitnika sv. Dujma, biskupa i mučenika prvih kršćanskih stoljeća. Proslava je započela tradicionalnim svečanim ophodom sa svečevim moćima, od splitske prvostolnice do prigodnog oltara na splitskoj Rivi. U procesiji su, uz narod, sudjelovali i brojni svećenici, redovnici i redovnice, kandidatice, bogoslovi i sjemeništarci, nositelji vlasti, predstavnici društveno-političkih i kulturnih ustanova, obitelji, mladi i djeca, branitelji, crkvene, humanitarne i viteške udruge, vojska, policija, mnoge folklorne skupine grada i okolice.
Uz domaćina nadbiskupa mons. Marina Barišića i predvoditelja msgr. Juru Bogdana, na slavlju su sudjelovali i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić, biskupi Splitske metropolije: šibenski Ante Ivas, hvarski Slobodan Štambuk, dubrovački Mate Uzinić i kotorski Ilija Janjić, potom vladika križevački Nikola Kekić, biskup bjelovarsko-križevački Vjekoslav Huzjak, savjetnik Apostolske nuncijature u RH Julien Kaboré, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman, dominikanski provincijal o. Anto Gavrić, provincijal franjevaca kapucina fra Jure Šarčević, provincijal franjevaca trećoredaca fra Nikola Barun, Prvostolni kaptol splitske prvostolnice i brojni svećenici.
Prisutni su bili i predstavnici društveno-političkih i kulturnih ustanova među kojima i splitski gradonačelnik Ivo Baldasar i suradnici, premijer Tihomir Orešković, potpredsjednik Vlade Božo Petrov, ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić, župan splitsko-dalmatinski Zlatko Ževrnja i suradnici te izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Andro Krstulović Opara, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general pukovnik Mirko Šundov, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice komodor Predrag Stipanović i pukovnik Darko Podrug, itd.
Na početku misnog slavlja pozdravnu riječ je uputio domaćin, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić. „Duboka je i snažna, dapače, neraskidiva povezanost svetog Dujma, grada Splita i Splitsko-makarske nekoć salonitanske Crkve. Već 1712 godina u zajedništvu života i vjere, s ljubavlju i poštovanjem, slavimo svetog Dujma, biskupa i mučenika. Sveti Dujam toliko je naš i zajednički svima da ga slavimo u hramu kulture – kazalištu, u hramu kulta – njegovoj Katedrali, u hramu našeg svakodnevlja – ovdje na Rivi. Sveti naš zaštitnik, u godini izvanrednog jubileja milosrđa Božjega, želi nas, svoje duhovne sinove i kćeri, svojim svjedočenjem ohrabriti u vjernosti Bogu i milosrdnoj ljubavi prema bližnjima“, rekao je. Pozdravivši sve nazočne goste i hodočasnike, one koji su bili spriječeni doći te one koji prate misu putem Hrvatske televizije i radija, nadbiskup Barišić je zamolio sv. Dujma da nam svima „otvori nove horizonte milosrdne ljubavi prema onima koji su potrebni naših duhovnih i tjelesnih djela milosrđa. Isuse Kriste – Lice Očeva milosrđa, neka nas primjer i zagovor svetog Dujma hrabri da budemo milosrdni kao Otac, jer Ti si milosrdan u svojoj ljubavi“.
Vojni ordinariji msgr. Jure Bogdan u prigodnoj homiliji je govorio o mučeništvu. Na početku je rekao kako je Split danas na nogama, staro i mlado radosno slave Sudamju. I u proljeće 304. godine, antička Salona bila je na nogama, ali razlog njihovog okupljanja nije bilo radosno slavlje već je staro i mlado došlo u Amfiteatar vidjeti mučeničku smrt najvišeg predstavnika Katoličke Crkve u rimskoj provinciji Dalmaciji - sv. Dujma - biskupa Salone. „Mislili su da će silom zaustaviti širenje kršćanske vjere. I tada u Saloni i u drugim dijelovima carstva, i kroz sva protekla stoljeća i danas događao se i događa se otvoreni ili prikriveni progon kršćana, onih koji vjeruju i trude se živjeti Isusov nauk ljubavi“, naglasio je msgr. Bogdan dijeleći s okupljenim vjernicima razmišljanja o snazi i čvrstini vjere mlade Crkve prvih stoljeća, njenog javnog i postojanog svjedočenja vjere sve do prolijevanja krvi koja je dovela do nezaustavljivog procesa oplemenjivanja poganskoga svijeta Isusovom evanđeoskom porukom i postavljanja kršćanskih temelja Europi. Pojasnio je da je svaki kršćanin danas jedan od Isusovih učenika koji je pozvan u svome svakodnevnom životu ostvarivati ljubav prema bližnjemu, pripravljati put Isusu, donositi Isusa u svaki grad, mjesto i svako ljudsko srce. „Za razliku od onoga doba kada su se trudili vjernike i vjeru zatvoriti u crkve i sakristije ili vlastite domove, danas se trebamo truditi da Isusova poruka ljubavi i mira dospije do svakoga srca, do svakoga čovjeka i da ona bude pokretač i snaga koja mijenja pojedinca, društvo i čovječanstvo. Društvo i narod kojemu je Isusovo Evanđelje temelj i uporište osobnoga i javnoga života, ima sigurnu sadašnjost i budućnost“.
Napominjući da, kao i u Isusovo vrijeme tako i danas, kršćanska poruka i svjetlo Evanđelja nije uvijek i svugdje poželjno, msgr. Bogdan je istaknuo da se od smrti našeg božanskog učitelja, svetoga biskupa Dujma, preko blaženog Alojzija Stepinca progoni kršćana nastavljaju sve do naših dana. „Koliko li je bilo hrvatskih mučenika iz Crkve u našoj Domovini iz razdoblja II. svjetskog rata i poratnog vremena? Teško da ćemo to ikada do kraja saznati. Ipak, ljubav prema istini, poštovanje prema prolivenoj nevinoj krvi na našim prostorima, nukaju nas na objektivno – znanstveno povijesno istraživanje, bez odgađanja, jer želimo i moramo znati istinu“, rekao je i zahvalio Bogu što su se u hrvatskom narodu uvijek nalazili hrabri pastiri, svjedoci istine i mira, poput blaženih Alojzija Stepinca i Miroslava Bulešića, don Radoslava Jerkovića, isusovca Petra Perice, franjevca Rafe Kalinića, don Jurja Gospodnetića i velikoga mnoštva iz hrvatskoga martirologija.
Spominjući milijune mučenika diljem svijeta, kršćane proganjane radi vjere u Krista, zaključio je da je danas, u 21. stoljeću, naša Crkva – Crkva mučenika. „Ruše se i iz temelja uništavaju kršćanske crkve i katedrale, svetišta i samostani, ubožnice i bolnice, arhivi i riznice, uništavaju se i sami temelji kršćanskih zdanja da se uvjeri buduće naraštaje da kršćana tamo nije nikada ni bilo. Ulaže se puno napora da bi se medijski potisnula vjera i ono što vjernici zagovaraju, obezvrijedilo i prikazalo nazadnim, osobito ono što je Bog utisnuo u ljudsko biće, naravne zakone. Što se to događa s nama kad se sustavno promiče kultura smrti nasuprot kulture života?“, upitao je vojni ordinarij i pozvao vjernike da, poučeni primjerom vjere i svjedočenja sv. Dujma svaki kršćanin uspravno stoji u svojoj vjeri i tako, odolijevajući svim bezbožnim ponudama i porukama, svjedoči svoju vjernost Bogu u svojoj sredini. „Živeći tako želimo unositi nadu i radost Uskrsloga u svoje srce, u svoj dom, u školu, na radno mjesto u dragoj nam domovini Hrvatskoj i uopće u sve dimenzije ljudskoga društva gdje nas je providnost dovela. Živeći iz vjere, zalažemo se za one vrijednosti za koje se zalagao i život svoj položio sv. Dujam. On nam je, po zagovoru Blažene Djevice Marije, nadahnuće i trajni svjetionik u olujama života. I tako Dujam ne pripada samo prošlosti nego sadašnjosti i budućnosti. Molimo ga i mòlimo da duhom ne klonemo i ne pokleknemo pred idolima ovoga svijeta, nego da uvijek i zauvijek ostanemo vjerni kršćanskim idealima, kojima je ostao vjeran sv. Dujam sve do smrti“, zaključio je mons. Bogdan.
Kako bi misa i ophod bio meditativni hod, pobrinuo se animator slavlja kanonik Ante Mateljan, a ljepoti slavlja uvelike je pridonio zbor sastavljen od Mješovitoga pjevačkog prvostolnog zbora Sv. Dujma i zbora Gospe od zdravlja, pod ravnanjem kapelnika splitske prvostolnice maestra Šime Marovića, a uz pratnju splitskoga "Brass kvinteta" te orguljašku pratnju maestre s. Mirte Škopljanac-Mačina. Misa je završila himnom Domovini, a zatim i pjesmom Blaženoj Djevici Mariji. Proslava Dana Grada i njegova zaštitnika sv. Dujma nastavljena je s bogatim kulturnim, zabavnim i drugim sadržajima.
Za svečanu proslavu vjernici su se tradicionalno pripremali devetnicom koja je ove godine, u Jubileju Božjeg milosrđa, bila obogaćena organiziranim hodočašćima svih dekanata Splitsko-makarske nadbiskupije sv. Dujmu. Vjernici su tako autobusima pristizali u Split sa svojim župnim barjacima i u narodnim nošnjama svoga mjesta da bi prošli kroz Sveta vrata na prvostolnici i zadobili jubilejski oprost. Misna slavlja u devetnici predvodili su don Ivan Čotić, don Ljubo Bodrožić, fra Vinko Prlić, don Stipe Ljubas, fra Kristijan Stipanović, don Vinko Sanader, don Ranko Vidović i don Pavao Banić. Posljednju večer za vrijeme otvaranja moćnika i svečane večernje propovijedao je o. Anto Gavrić. Na misama su pjevali crkveni zborovi iz župa Pujanke (Split), Kostanje, Opuzen, Dugopolje, Proložac, Kaštel Lukšić, Vranjic i Donja Brela. U kulturno-umjetničkom programu devetnice koncerte su održali Mješoviti pjevački prvostolni zbor sv. Dujma, Mješoviti pjevački zbor mladih župe Gospe od Zdravlja, Mandolinski sastav „Sanctus Domnio“, Crkveni pučki pjevači iz Kučina i Mravinaca, Mješoviti zbor Gospe Fatimske i na orguljama prof. Josipe Leko (Leipzig). Također, predstavljena je knjiga „Dajte, pomirite se s Bogom – Sakrament ispovijedi u Godini milosrđa“ te je održan okrugli stol o temi „Caritas u Godini milosrđa“.
Vojni ordinarijat u RH (01) 46706 60 (59) 46706 62 vojni.ordinarijat@morh.hr
Deklaracija Dikasterija za nauk vjere "Dignitas infinita o ljudskom dostojanstvu" objavljena na svetkovinu Blagovijesti - Navještenja Gospodinova 8. travnja 2024. u Vatikanu.
Ksaverska cesta 12
HR - 10 000 ZAGREB
Izdvojeno
Šesta vazmena nedjelja, Uzašašće Gospodnje - Mihael (07. 05. 2026.)
Peta vazmena nedjelja - Mihael (30. 04. 2026.)
Ja sam vrata ovcama - Mihael (24. 04. 2026.)
Druga i treća vazmena nedjelja (09. 04. 2026.)
Uskrs - Mihael (03. 04. 2026.)
Cvjetnica, Veliki tjedan - Mihael (27. 03. 2026.)
Ja sam uskrsnuće i život - Mihael (19. 03. 2026.)
Ode, umije se pa se vrati gledajući - Mihael (12. 03. 2026.)
Izvor vode koja struji u život vječni - Mihael (05. 03. 2026.)
Lice mu zasja kao sunce - Mihael (26. 02. 2026.)
Prva korizmena nedjelja - Mihael (20. 02. 2026.)
Pepelnica - Čista srijeda - Mihael (13. 02. 2026.)
Vi ste svjetlost svijeta - Mihael (05. 02. 2026.)
Blago siromasima duhom - Mihael (30. 01. 2026.)
Evo Jaganjca Božjega koji odnosi grijeh svijeta! - Mihael (15. 01. 2026.)
Jesi li ti Onaj koji ima doći ili drugoga da čekamo? - Mihael (12. 12. 2025.)
Obratite se! Približilo se kraljevstvo nebesko! - Mihael (05. 12. 2025.)
Bdijte da budete pripravni! - Mihael (29. 11. 2025.)
Svojom ćete se postojanošću spasiti - Mihael (13. 11. 2025.)
Govorio je o hramu svoga tijela - Mihael (07. 11. 2025.)
Sin Čovječji dođe potražiti i spasiti izgubljeno - Mihael (03. 11. 2025.)
Svetkovina Svih svetih (24. 10. 2025.)
Bog će obraniti svoje izabrane koji vape k njemu - Mihael (20. 10. 2025.)
Ne nađe se nijedan koji bi se vratio i podao slavu Bogu, osim ovoga tuđinca - Mihael (09. 10. 2025.)
O da imate vjere! - Mihael (03. 10. 2025.)
Primio si dobra svoja, a tako i Lazar zla. Sada se on ovdje tješi, a ti se mučiš - Mihael (26. 09. 2025.)
Ne možete služiti Bogu i bogatstvu - Mihael (19. 09. 2025.)
Presveto Trojstvo i Tijelovo (12. 06. 2025.)
Sedma vazmena nedjelja, Duhovi - Mihael (29. 05. 2025.)
Šesta vazmena nedjelja, Uzašašće – Mihael (23. 05. 2025.)
Zapovijed vam novu dajem: ljubite jedni druge! - Mihael (17. 05. 2025.)
Ja ovcama svojim dajem život vječni – Mihael (09. 05. 2025.)
Nedjelja Muke Gospodnje - Cvjetnica - Mihael (13. 04. 2025.)
Peta korizmena nedjelja - Mihael (04. 04. 2025.)
Ovaj tvoj brat bijaše mrtav i oživje - Mihael (28. 03. 2025.)
Ako se ne obratite, svi ćete slično propasti! - Mihael (21. 03. 2025.)
Dok se molio, izgled mu se lica izmijeni - Mihael (14. 03. 2025.)
Pepelnica i prva korizmena nedjelja - Mihael (05. 03. 2025.)
Iz obilja srca usta govore - Mihael (27. 02. 2025.)
Budite milosrdni kao što je milosrdan Otac vaš - Mihael (21. 02. 2025.)
Blago vama, siromasi! Jao vama, bogataši! - Mihael (13. 02. 2025.)
Oni ostaviše sve i pođoše za njim Mihael (07. 02. 2025.)
Vidješe oči moje spasenje tvoje (31. 01. 2025.)
Duh Gospodnji na meni je - Mihael (24. 01. 2025.)
Isus učini prvo znamenje u Kani Galilejskoj - Mihael (17. 01. 2025.)
Krštenje Gospodinovo - Mihael (10. 01. 2025.)
Druga nedjelja po Božiću i Bogojavljenje - Mihael (03. 01. 2025.)
Četvrta nedjelja došašća i Božić - Mihael (19. 12. 2024.)
Što nam je činiti? - Mihael (13. 12. 2024.)
Druga nedjelja došašća - Mihael (06. 12. 2024.)
Približuje se vaše otkupljenje (29. 11. 2024.)
Ti kažeš: ja jesam kralj - Mihael (22. 11. 2024.)
Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje - Mihael (08. 11. 2024.)
XXX. i XXXI. nedjelja kroz godinu, Svi sveti - Mihael (25. 10. 2024.)
Sin Čovječji došao je da život svoj dade kao otkupninu za mnoge - Mihael (18. 10. 2024.)
Što imaš, prodaj i idi za mnom! - Mihael (14. 10. 2024.)
Što Bog združi, čovjek neka ne rastavlja! - Mihael (03. 10. 2024.)
Tko nije protiv nas, za nas je - Mihael (27. 09. 2024.)
Tko želi biti prvi, neka bude svima poslužitelj - Mihael (20. 09. 2024.)
Ti si Pomazanik-Krist! ... - Mihael (12. 09. 2024.)
Napustili ste zapovijed Božju, a držite se predaje ljudske - Mihael (29. 08. 2024.)
Kome da idemo? - Mihael (22. 08. 2024.)
Uznesenje BDM - Velika Gospa - Mihael (18. 08. 2024.)
Poče ih slati - Mihael (12. 07. 2024.)
Nije prorok bez časti doli u svom zavičaju - Mihael (05. 07. 2024.)
Djevojko! Zapovijedam ti, ustani! - Mihael (01. 07. 2024.)
Tko li je ovaj da mu se i vjetar i more pokoravaju? - Mihael (26. 06. 2024.)
X. i XI. nedjelja kroz godinu - Mihael (07. 06. 2024.)
Duh istine upućivat će vas u svu istinu – Mihael (17. 05. 2024.)
Neka i oni budu jedno kao i mi! - Mihael (09. 05. 2024.)
Peta i šesta vazmena nedjelja - Mihael (26. 04. 2024.)
Pastir dobri život svoj polaže za ovce - Mihael (19. 04. 2024.)
Nakon osam dana dođe Isus - Mihael (11. 04. 2024.)
Deklaracija “Dignitas infinita” o ljudskom dostojanstvu (08. 04. 2024.)
Nakon osam dana dođe Isus - Mihael (05. 04. 2024.)
Nedjelja Muke Gospodnje - Cvjetnica - Mihael (22. 03. 2024.)
Ako pšenično zrno, pavši na zemlju, umre, donosi obilat rod - Mihael (14. 03. 2024.)
Bog je poslao Sina na svijet da se svijet spasi po njemu - Mihael (07. 03. 2024.)
Ovo je Sin moj ljubljeni - Mihael (26. 02. 2024.)
Iskušavao ga Sotona, a anđeli mu služahu. - Mihael (16. 02. 2024.)
Četvrta nedjelja došašća, Božić - Mihael (22. 12. 2023.)
Među vama stoji koga vi ne poznate - Mihael (15. 12. 2023.)
Poravnite staze Gospodnje - Mihael (08. 12. 2023.)
Bdijte jer ne znate kad će se domaćin vratiti - Mihael (30. 11. 2023.)
Sjest će na prijestolje slave svoje i razlučiti jedne od drugih - Mihael (24. 11. 2023.)
U malome si bio vjeran, uđi u radost gospodara svoga! - Mihael (17. 11. 2023.)
Podajte caru carevo, a Bogu Božje - Mihael (20. 10. 2023.)
Koga god nađete, pozovite na svadbu - Mihael (13. 10. 2023.)
Vinograd će iznajmiti drugim vinogradarima - Mihael (06. 10. 2023.)
Zar je oko tvoje zlo što sam ja dobar? - Mihael (23. 09. 2023.)
Opraštaj, kažem ti, ne do sedam puta, nego do sedamdeset puta sedam! - Mihael (14. 09. 2023.)
Ako te posluša, stekao si brata - Mihael (08. 09. 2023.)
Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe - Mihael (01. 09. 2023.)
Ti si Petar-Stijena. Tebi ću dati ključeve Kraljevstva nebeskoga - Mihael (29. 08. 2023.)
O ženo, velika je tvoja vjera! - Mihael (20. 08. 2023.)
19. nedjelja kroz godinu - Velika Gospa - Mihael (12. 08. 2023.)
XIV. - XVIII. nedjelja kroz godinu - Mihael (07. 07. 2023.)
Tko ne uzme križa, nije mene dostojan - Mihael (30. 06. 2023.)
Ne bojte se onih koji ubijaju tijelo! - Mihael (23. 06. 2023.)
Dozva dvanaestoricu svojih učenika i posla ih - Mihael (16. 06. 2023.)
Arhiva vijesti
Linkovi
broj 1.(102) - 2026.
broj 3.(101) - 2025.
V. izdanje - 2025.
broj 2.(100) - 2025.
broj 1.(99) - 2025.
broj 3.(98) - 2024.